Udruge i građanske inicijative okupljene u mrežu "Zero Waste Hrvatska" poručile su to uoči sutrašnje sjednice Hrvatskog sabora, na koju je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo konačni prijedlog Zakona o gospodarenju otpadom.
Pročitajte i ovo
Pozivaju zastupnice i zastupnike da razmotre njihove argumente i podnesu amandmane za temeljite izmjene zakona te "stanu u obranu javnog interesa i zahtijevaju promjene koje su neophodne radi poboljšanja kvalitete života ljudi i zaštite okoliša".
Napominju kako su podnijeli prijave protiv regionalnih centara za smeće i drugih spornih dijelova zakonodavstva pred hrvatskim i europskim pravosudnim tijelima te neće odustati u borbi za održiv i pravedan sustav gospodarenja otpadom.
Ako se u Saboru zakon usvoji u predloženom obliku, udruge i inicijative poručuju da slijedi novo desetljeće zagađenja okoliša, povećanja računa i šteta za zdravlje hrvatskih građana i građanki.
Tvrde da se zakon najviše mijenja u svrhu olakšavanja izgradnje regionalnih centara za smeće, iako se na primjeru Marišćine i Kaštijuna pokazalo da su oni društveno, ekološki i ekonomski neprihvatljivi.
Smanjivanje ciljeva iz Plana gospodarenja otpadom
Također, gradovima i općinama nameće se obveza da miješani otpad predaju u regionalne centre, čime im se onemogućava lokalna obrada u ekološki prihvatljivim postrojenjima i dobivanje novih sirovina naspram štetnog spaljivanja i odlaganja, na što se oslanjaju regionalni centri.
Osim toga, nadležnost za donošenje planova gospodarenja otpadom prenosi se s jedinica lokalne samouprave na županijsku razinu, što dodatno pogoduje radu regionalnih centara, umjesto potrebne decentralizacije sustava.
Pročitajte i ovo
"Jasno je da se ulaganjem u predimenzionirane regionalne centre za miješani otpad gubi ambicija u ostvarenju ciljeva smanjenja količina otpada, njegova recikliranja i ponovne uporabe. To dokazuje i smanjivanje ciljeva iz nacionalnog Plana gospodarenja otpadom koji propisuje 60 posto recikliranja do 2022., a to se novim zakonom zamjenjuje sa slabijim ciljem od 55 posto do 2025.", kažu iz "Zero Waste Hrvatska".
Kažu da se nedostatak ambicije ogleda i na primjeru jednokratne plastike koja se samo minimalno zabranjuje sukladno EU-ovoj direktivi, ali izostaje propisivanje niza ciljeva smanjenja potrošnje, kao i zabrana najtanjih jednokratnih plastičnih vrećica, koje su jedan od najvećih zagađivača.
"Dodatno zabrinjava da se zakonom ne definiraju mehanizmi kojima bi se građane zaštitilo od nepravedne cijene te nagradilo za pravilno postupanje s otpadom. Zakonom se pokušavaju progurati sporne odredbe o formiranju cijene javne usluge iz Uredbe o otpadu, koje je nedavno osporio Ustavni sud. Unatoč tome Ministarstvo ih je besramno ugradilo u zakon", ističe se u priopćenju.
