Razlika u plaćama: Ovim tempom žene i muškarci jednako će zarađivati tek za 70 godina

Branka i Marko rade isti posao, za istu plaću. "Naše plaće se formiraju prema kompetencijama, i prema isporuci rezultata, to je jasno definirano", objašnjava Branka Milojević, stručna suradnica Jadran galenskog laboratorija.

Pa u riječkoj farmaceutskoj tvrtki diskriminacije nema.

Pročitajte i ovo ŠTO RADI DORH? Zbog Pernara pravobraniteljici za ravnopravnost spolova prijete smrću: On najavio daljnji pakleni plan I on je prijavio nju Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kazneno prijavila Pernara: "Njegovo ponašanje smtramo zastrašujućim"

"Jednako smo plaćeni, što smatram da je fer i korektno, ako dvije osobe korektno obavljaju svoj posao neovisno o spolu, dobi, rasi", govori Marko Bulić, stručni suradnik JGL-a.

Ali malo je mjesta u kojima je to zaista tako. Žene diljem Europe zarađuju prosječno 16 posto manje od muškaraca. Hrvatska je statistički nešto bolja, ali ne mnogo, a i na našem tržištu rada jaz u primanjima se ne smanjuje, već povećava. Prosječna plaća žena u Hrvatskoj bila je za 794 kune manja od prosječne plaće muškaraca, prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2017. Razlika u primanjima povezana je s različitim kulturnim, pravnim, društvenim i drugim faktorima. Primjerice, žene tri puta više od muškaraca rade kućanske poslove.

"One sate koje provedete u neplaćenom poslu, toliko se sati manje možete stručno usavršavati, i naravno naći vrijeme za sebe i zapravo ići prema određenim profesionalnim ambicijama", misli i Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.

A sve to dovodi i do manje žena na visokim pložajima. Od 9,4 milijuna rukovoditeljskih pozicija, na samo 36 posto su žene, što znači - od troje menadžera samo je jedna žena. Samo je jedna europska zemlja u kojoj je više žena na upravljačkim funkcijama nego muškaraca, i to je Latvija.

I neke hrvatske tvrtke mogu se pohvaliti takvim udjelom.
"Na najvišim razinama je 57 posto udio žena, a ako gledamo na razini cijele grupacije tu brojimo 77 posto", kaže Lorena Dika, direktorica upravljanja ljudskim resursima u JGL-u

Ako se nastavi ovakvim tempom, žene i muškarci u razvijenoj Europi jednako će zarađivati za 70 godina.

Višnja Ljubičić: Na upravljačkim pozicijama je manje od 20 posto žena

Reporter Dnevnika Nove TV Vibor Vlainić objasnio je zašto su plaće manje. 

"Razlika u plaćama je tolika jer se poslodavci ne pridržavaju europskih pravila propisanih još prije 60-ak godina. Mi se možemo tješiti da smo po tom pitanju bolji od prosjeka u Europskoj uniji, ali to će malo značiti radnici koja će za isti posao dobiti 749 kuna manju plaću njego njezin muški kolega", kazao je Vlainić, koji je o ovoj temi razgovarao s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić.

Možemo li mi ovaj problem riješiti kad je razlika u plaćama u većim i bogatijim zemljama, kao što su Njemačka i Austrija, još veća nego kod nas?

Taj jaz u plaćama u Europskoj uniji, uključujući i Hrvatsku je trenutno 16,2 posto, ali on je iz godine u godinu sve manji. Za razliku od Republike Hrvatske gdje u je zadnjih nekoliko godina razlika narasla s 9 posto na 13 posto, prema nekim procjenama. Jedan od razloga što neke zemlje članice imaju veći jaz je što se u tim zemljama češće koristi skraćeno i nepuno radno vrijeme koje najčešće koriste žene zbog obiteljskih obaveza i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života. U Hrvatskoj skraćeno radno vrijeme i nepuno radno vrijeme nije u dovoljnoj mjeri zaživjelo. Koriste ih uglavnom žene, muškarci u puno manjem broju.

Ako su žene bolje obrazovane i više ih završava fakultete, zašto ih je manje na vodećim položajima?

Zadnjih 35 godina u Republicu Hrvatskoj žene su gotovo za 50 posto obrazovanije od muškaraca. Trenutno je taj odnos 60 naprama 40 u korist žena. Ako gledate statistiku u upravnim i nadzornim odborima u preko 500 trgovačkih društava u RH, vidjet ćete da je postotak žena na upravljačkim pozicijama manji od 20 posto. Tome je tako jer postoje brojne prepreke za ulazak žena u upravljačke strukture. Jedna od njih je i "stakleni strop", nemogućnost napredovanja, tu je i preferiranje muškog potencijala u odnosu na ženski potencijal, a često i same žene, kada ostvare majčinstvo, odbijaju određene poslove, odbijaju putovanja, odbijaju dodatne edukacije. 

No mi smo kroz jedan europski projekt htjeli pokazati da postoji resursi žena, baza podataka i da imamo vioskobrazovane žene u raznim spektrima gospodarske djelatnosti koje u svakom trenutku mogu pruzeti bilo koju upravljačku dužnost. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr