Tomac je istaknuo kako je Strategija prilagodbe na klimatske promjene usvojena 2017., a akcijski plan koji treba definirati konkretne mjere, rokove i financiranje kasni skoro tri godine, dok istovremeno svjedočimo sve većem broju vremenskih ekstrema i katastrofa.
Apel Vladi za stvaranje otpornosti na klimatsku krizu rezultat je prikupljanja potpisa koji je ZA provela u protekla dva tjedna, kojima su stotine građana i građanki zatražili preuzimanje odgovornosti za klimatsku krizu, rekao je Tomac novinarima pred Banskim dvorima, gdje su aktivisti ZA održali prosvjednu akciju.
Pročitajte i ovo
Aktivisti su donijeli na Markov trg maketu velikog kanadera, kao simbol borbe protiv klimatskih promjena, istaknuli veliki transparent s porukom "Preuzmite odgovornost za klimatsku otpornost" i na maketama plamenih jezika istaknuli poruke građana poput "Važno je jer se radi o životu" (Rovinj) i "Želim svome djetetu budućnost" (Bjelovar).
Tomac je podsjetio na neke ovogodišnje ekološke katastrofe, primjerice u Rijeci je u kratkom razdoblju pala godišnja količina kiše, u Puli je na granicama grada izbio veliki požar, u Šibeniku i Drnišu su također imali velike požare, a Brinje je ostalo bez vode.
To su sve, kaže, obrisi onoga što nas očekuje u budućnosti, a na sustavnoj razini nismo spremni odgovoriti na te probleme iako zvoni na uzbunu zadnjih 20 godina.
Pročitajte i ovo
Na pitanje što ZA očekuje od premijera Andreja Plenkovića i Vlade na predstojećoj konferenciji o klimatskim promjenama u Egiptu, odgovorio je kako od Vlade uvijek očekuju isto - da se ne skriva iza zajedničke klimatske politike EU-a nego da obavi domaću zadaću kod kuće.
"Očekujemo ambiciozniji rok za napuštanje ugljena, premijer je u Glasgowu najavio da će to biti 2033., a zašto to ne bi bilo puno ranije jer ugljen uvozimo već niz godina", rekao je predsjednik ZA.
Od Vlade ne očekujemo puno, ali se i dalje nadamo da će Hrvatska i Plenković prepoznati klimatsku krizu ne samo kao prijetnju nego i kao priliku da transformiramo društvo, kaže Tomac.
