Za Hrvate će i dalje najveći problem predstavljati suše (40 posto), zatim slijede poplave, požari i potresi.
Snažno nevrijeme poharalo je u srijedu Rijeku te su bujice vode blokirale grad, a šahtovi su letjeli u zrak. Jedna je osoba poginula.
Prije dva tjedna zbog također obilnih kiša bili smo svjedoci da je Kupa dosegnula rekordne razine od 1966. godine te poplavila mjesta, a svako malo svjedočimo i razornim tučama koje su već uništile usjeve poljoprivrednika.
Što se to događa s vremenom i hoće li ovakvi ekstremni uvjeti postati dio naše svakodnevnice upitali smo prof. dr.sc. Branka Grisogona s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
"Ovo što se događa oko nas je očekivano, sjetite se samo prošle godine u ovo vrijeme Zadar je bio na 'meti', a sada se to događa malo sjevernije. Ali to je sve statistički očekivano, 98 posto to je rezultat povezan s klimatskim promjenama", rekao je Grisogono.
Nagli skokovi
No, kako profesor naglašava ono što je specifično je to naglo preskakanje iz jednog ekstremnog stanja u drugo.
"Još prije mjesec dana imali smo toplinske valove, a sada imamo vrijeme kao da je kraj studenog. I to je ono što nas očekuje, brzo prelaženje iz jedne krajnosti u drugu. To vam je kao da jedete predjelo, a već stiže glavno jelo pa odmah i desert. I to se dešava te se javlja zbunjenost zbog naglog prelaženja u te krajnosti" objašnjava profesor.
Za Hrvate će i dalje najveći problem predstavljati suše (40 posto), zatim slijede poplave, požari i potresi. Prema očekivanoj klimatološkoj prognozi bit će sve više suša i rasta temperature, a to će najekstremnije biti u Španjolskoj i Portugalu. Dok će poplave biti sve kraće i jače.
Kako profesor naglašava važna je prilagodba, umanjenje klimatskih promjena, ali je i izuzetno važno obrazovanje pogotovo mlađih generacija kao i istraživanje.
