Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Manjak domaćeg meda

Velike promjene uništavaju pčelarstvo: "Jedna grana dolazi svojem kraju"

Aktualno Galerija Josip Bazina, pčelar Josip Bazina, pčelar Foto: DNEVNIK.hr Pčele krenule s proizvodnjom - 1 Pčele krenule s proizvodnjom - 1 Foto: DNEVNIK.hr Pčele krenule s proizvodnjom - 2 Pčele krenule s proizvodnjom - 2 Foto: DNEVNIK.hr Pčele krenule s proizvodnjom - 3 Pčele krenule s proizvodnjom - 3 Foto: DNEVNIK.hr +0 Pčele krenule s proizvodnjom - 4 Galerija 1/5 >>
Hrvatska bi ove godine ponovno mogla imati manje domaćeg meda. Naime, pčele su već počele s njegovom proizvodnjom, iako smo kalendarski još u zimi. Preuranjeno proljeće, pčelare bi moglo stajati praznih košnica, a potrošače, još skupljih teglica.

Da je normalna godina pčele bi još bile u klupku, ali godina nije normalna. Josipove voćke procvjetale su u veljači, pa mu pčele već u ožujku prave prvi med.

"Izvukla ih je priroda, procvale voćke, te kao divlje šljive, ringlovi, maslačak, mrtva kopriva", rekao je Josip Bazina, pčelar.

Uranjeno proljeće za pčele je opasno.

"Može biti opasno, eto da zazimi naglo i di ima malo meda, stvara se u klupko, tamo di je leglo i onda ona neće napustit leglo i onda ona umre od gladi", objasnio je Bazina.

Pročitajte i ovo Slučaj KB Sveti Duh - 2 Bolnica Sveti Duh Skandal izbio zbog snimke tijela na podu bolnice: Nezakonit otkaz sad bi ih mogao skupo stajati

Uz klimatske, problem su i promjene sa zasijanim kulturama.

"Nema suncokreta, nema meda. Nema repice, nema meda", poručio je Bazina.

Pa će se morati mijenjati i pčelari.

Hrvatska na godinu proizvede između 7 i 10 tisuća tona meda. Proizvodnja proteklih godina sve više ovisi o klimatskim promjenama ali i vrstama obradivih površina. Budućnost je, kažu iskusni pčelari, u mobilnim košnicama, donosi reporterka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đukarić.

"Stacionarno pčelarenje, ja bih rekao, dolazi svome kraju. I to je onaj dio gdje mi našu državu molimo i apeliramo da još bolje pomognu seleće pčelarstvo", istaknuo je Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza.

Seleće pčelarstvo odgovor je i na mraz od kojeg svi strahuju.

"Imali smo zeleni Božić, a ono od čega se zgražavamo i ne želimo da se dogodi, a to je da bude bijeli Uskrs. Mi seleći pčelari odemo na našim kotačićima u te zone u kojima mraza nije bilo", napomenuo je Kocet.

Na pčelarskim danima u Vinkovcima govorilo se upravo o klimatskim prilagodbama.

"Ranije će krenuti i uljana i bagrem, ranije će doći suncokret jer će ga ljudi ranije sijati i onda će nam se dogoditi period da poslije suncokreta imamo jedan dugi period do zime i onda su nam pčele osuđene samo na korove ako ne budemo radili postrmnu sjetvu", upozorio je Ivan Dumedžić, pčelar.

Pročitajte i ovo Ivana Petrović, urednice vanjske politike Dnevnika Nove TV Izbori u SAD-u Ivana Petrović o srazu Trumpa i Bidena: "Američko društvo ne može iznjedriti dva normalna kandidata"

Teglica meda već je sada 10-tak eura i prosječni kupac za nju ne može dati više.

Sve je poskupilo, staklenka je prije par godina bila kunu sa poklopcem i etiketom je bila kunu i pol, a sad je sama staklenka preko četiri kune

Pčelari se bore i s uvozom. Jedna vinkovačka obitelj s pomoću EU fondova od svog meda pravi chili rakiju, svijetleći i džin sa šljokicama.

"Mi smo OPG koji se bavi pčelarstvom, imamo destileriju i onda taj med koji proizvedemo prerađujemo u alkohol", kazao je Velimir Babić, pčelar i vlasnik destilerije.

Stari način proizvodnje polako nestaje. Sve oko njih se mijenja, pa će morati i pčelari.

 

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 

 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene