Saborski zastupnici pozdravili su u srijedu izmjene Kaznenog zakona, posebno koje se tiču uvođenja novog kaznenog djela - dovođenje u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije, no dok jedni smatraju da kaskamo u reguliranju tog područja, drugi ističu da smo proaktivni.
"Ubrzanim razvojem tehnologije i sve češćom upotrebom alata sustava umjetne inteligencije bilo je potrebe da se ovo područje regulira", kazao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavljajući zakonske izmjene.
Novo kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije uvodi se posebno zbog razvoja automatiziranih vozila i s njima poveznih ugroza za život i tijelo te imovinu. Habijan je napomenuo da je vrlo izazovno i zahtjevno pokušati regulirati to područje te da će s razvojem tehnologije sigurno u budućnosti biti potrebne i nove zakonske izmjene, kao i uvoditi nova kaznena djela.
Istaknuo je pritom da su protiv pretjeranog ograničavanja kojim bi se ugušio razvoj inovacija i istraživanje. "Moramo naći balans kada reguliramo tu temu", kazao je Habijan.
Darko Klasić (HSLS) pohvalio je ministarstvo što promišlja unaprijed i djeluje proaktivno. S druge strane, Ante Kujundžić (Most) ima dojam da je tek riječ o reakciji na zahtjeve OECD-a, a ne o nekoj akciji Hrvatske.
Marija Selak Raspudić (NZ) smatra da je Hrvatska mogla i ranije regulirati to područje, biti ispred Europske unije, podsjetivši da je svojedobno predlagala Rezoluciju o umjetnoj inteligenciji.
Zastupnike je zanimalo i pitanje odgovornosti. "Tko će odgovarati kada odluku donosi algoritam, proizvođač, programer, vlasnik ili korisnik?", upitao je Ivica Baksa (NPS), koji, također, smatra da nam zakonodavstvo kaska za tehnologijom.
"Jedni kažu da kaskamo, drugi kažu da ranimo, ja mislim da smo na vrijeme. A što se tiče utvrđivanja odgovornosti, bit će na sudu da to utvrdi, je li odgovornost fizičke osobe ili pravne osobe, to će biti od slučaja do slučaja", odgovorio je Habijan.
U raspravi je ukazano i na veliku opasnost od pojave "deepfake" sadržaja, koji mogu izazvati štetne posljedice velikih razmjera, obzirom na to da je vrlo teško razlikovati što je lažno.
Izmjenama Kaznenog zakona, također, se širi opis kaznenog djela podmićivanja zastupnika na sve radnje aktivnog i pasivnog podmićivanja na centraliziranoj i lokalnoj razini, razini EU i međunarodnih institucija, na radnje primanja i davanja mita unutar i izvan zakonodavnog postupka, kao i radnje koje prethode glasovanju ili tijekom glasovanja.
Osim toga, u zakonodavstvo se prenosi direktiva EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima gdje se popisuju novi oblici kaznenog djela, kao iskorištavanje zamjenskog (surogat) majčinstva.
Danijela Blažanović (HDZ) posebno je pozdravila pooštravanje kazni za ta kaznena djela.
Oporba pozdravlja izmjene, ali smatra da neke dijelove treba precizirati
Oporba pozdravlja i podržava predložene izmjene, no složni su da je dio koji se tiče i umjetne inteligencije, ali podmićivanja zastupnika, preopćenit te da to treba jasnije definirati.
"Nemamo apsolutno niti jedan prigovor na ove izmjene, osim što smo mišljenja da je priča oko umjetne inteligencije preširoko i preopćenito postavljena. Treba to konkretnije napisati. Kao i dio koji se odnosi na podmićivanje zastupnika - bilo bi dobro reći koje bi to točno radnje bile koje su kazneno djelo jer su ovako postavljene preširoko", istaknuo je u ime Kluba SDP-a Tonči Restović.
I Selak Raspudić je u ime Kluba nezavisnih zastupnika pohvalila svaki napor ministarstva da se problematika umjetne inteligencije regulira, ali smatra da treba učiniti i puno više te da zakonodavstvo treba biti preciznije. Podržava i pojačano kažnjavanje trgovanje ljudima i iskorištavanje mladih žena kako bi drugima rađale djecu, no upozorava kako, što se tiče surogat majčinstva, treba osnažiti zakonodavni okvir.
"Ovime se neće riješiti problem zamjenskog majčinstva koje zakonom u Hrvatskoj jest zabranjeno, ali se to krši kada roditelji dovedu djecu dobivenu putem zamjenske majke u nekoj drugoj državi gdje je surogatstvo dozvoljeno", rekla je.
I Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića podržava borbu protiv političke korupcije, trgovine ljudima i uvođenje novog kaznenog djela vezanog uz umjetnu inteligenciju. "No, kod djela podmićivanja zastupnika nam nije jasno što će se točno kažnjavati, a i kod kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine sustavom umjetne inteligencije nije jasno tko će odgovarati", naveo je u ime Kluba Marin Miletić.
Da jasnije treba precizirati čija će biti odgovornost za kazneno djelo dovođenja u opasnost umjetnom inteligencijom - programera, korisnika, tvrtke koja je sustav implementirala ili proizvođač, poručuje i Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a).
"Ova odredba je važna jer pokazuje da prepoznajemo potencijalne opasnosti od novih tehnologija, no otvara i niz pitanja", poručila je te kritizirala Ministarstvo što po tom pitanju nisu konzultirali stručnjake koji se bave umjetnom inteligencijom.
Sve navedeno podržavaju i u Klubu Možemo!, u kojem smatraju da kažnjavanje treba proširiti, ne samo na opasnosti u autonomnim vozilima, nego i na korištenje AI za "deepfake", širenje lažnih vijesti, činjenje štete osobama "deepfakeom"... Posebno podržavaju, navela je Sandra Benčić, uvođenje kaznene odgovornosti prema pravnim osobama registriranima u RH, a koje izvan nje počine kazneno djelo. A predlažu i izjednačavanje pojedinih pružatelja javnih interesa, primjerice vozača u javnom prijevozu ili djelatnika u dječjim vrtićima, sa službenim osobama, kao što je učinjeno sa socijalnim radnicima.
Klub HDZ-a smatra da će ove izmjene omogućiti daljnje jačanje svih pravnih okvira i napredak RH u smjeru zaštite žrtava, efikasnijeg suđenja, kraćih postupaka, dostizanja pravde i poboljšanju pravosuđa.
