Zagreb za Slovence postaje novi Trst

Ministarstvo financija ističe da su do kraja studenoga prošle godine stranim kupcima vratili 24,8 milijuna kuna plaćenog PDV-a, pa Hrvatska postupno postaje država u koju se odlazi zbog mehrwertsteuera, piše Večernji list.

Pročitajte i ovo na terasi kafića Napadnuti strani radnici u centru Zagreba, ministar se oglasio emotivnom objavom: "Pogodila me vijest..." Odvojeni slučajevi Novi napadi u Zagrebu: Dostavljaču oteli hranu, a muškarcu mobitel

Stranci mogu dobiti 22 posto PDV-a natrag ako u jednoj trgovini potroše više od 500 kuna, a trgovci u City centeru one kažu da Slovenci, koji dolaze posljednjih tjedana, jako vode računa o tome jer im je 22 posto razlike u cijeni znatna ušteda. 

Tijekom 2005. godine država je strancima vratila 29,7 milijuna kuna PDV-a iz čega bi se mogao izvesti zaključak da strani kupci godišnje potroše u Hrvatskoj oko 150 milijuna kuna. U odnosu na stotinjak milijardi kuna godišnjeg prometa u domaćoj trgovini, to nije značajna stavka, ali trgovci tvrde da povrat PDV-a ne iskazuje ukupnu potrošnju stranaca. 

Ne uzimaju svi kupci novce natrag tvrdi Dragutin Mamić, savjetnik u upravi Mercatonea, koji kaže da je u toj trgovačkoj kući posljednje dvije godine udvostručen broj stranih kupaca. 

Najviše stranaca imamo u Osijeku, a ne u Zagrebu kaže Mamić koji tvrdi da je od 8 tisuća stranih kupaca koji su podigli formular za povrat poreza njih 5 tisuća došlo natrag po novac dok ostalih tri tisuće nije iskoristilo svoje pravo na povrat. 

Slovencima smo mi bili zanimljivi i prije nego što je kod njih uveden euro. Svima je jasno da su njihovi trgovci iskoristili zamjenu valuta da dignu i zaokruže cijene kaže Mamić koji misli da bi Hrvatska mogla postati regionalni šoping centar "ne podivljaju li trgovci s cijenama i zadrže li kvalitetu". Zagreb, kaže, ima prilike postati novi Trst, ali je pitanje hoće li je iskoristiti. 

Vlasnici šoping centara u nas nisu se ni dosad iskazivali velikom skromnošću jer su cijene odjeće i obuće u Hrvatskoj tek neznatno niže nego u EU, do desetak posto, dok je hrana jeftinija dvadesetak posto. 

Mamić ističe da, osim Slovenaca, u trgovinama ima i jako puno građana očito veće kupovne moći iz Mađarske, Srbije, ali i iz Bosne i Hercegovine koji traže formulare i koriste pravo na povrat PDV-a.

Kupuje se svašta, od odjeće, obuće, kućanskih aparata, pa i namještaja ističe Mamić. 

Bez obzira na to što Hrvatsku godišnje posjeti 10 milijuna turista, šoping se nije nametnuo kao sastavni dio turističke potrošnje, što je još jedan znak da smo cijenama odjeće i obuće skupi i za strance. U centrima uz obalu navode da turisti uglavnom kupuju suvenire i sitnice za darove koji rijetko kad prelaze 500 kuna.