Zabrinjavajući podaci: Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu

Svako treće dijete osnovnoškolske dobi ima prekomjernu tjelesnu masu, žive u okruženju koje potiče nezdrave prehrambene navike, a neki od glavnih izazova su utjecaj marketinga hrane i pića na djecu te nedovoljna osviještenost roditelja, pokazalo je istraživanje HZJZ-a i UNICEF-a.

Uvidi iz analize ukazuju kako Hrvatska bilježi konstantan blagi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece te da postoji povezanost razvoja nepravilnih prehrambenih navika kod djece s njihovom dobi, pa tako djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi.

Pročitajte i ovo Iz minute u minutu Plenković komentirao anketu po kojoj je popularniji od Milanovića pa poručio: "Manjine će imati potpredsjednika Sabora"

"Trenutačno 36,1 posto djece u Hrvatskoj u dobi od osam do devet godina ima višak kilograma. Otkako smo u 2015. godini prvi put proveli CroCOSI istraživanje, došlo je do porasta od devet postotnih poena ovoga problema u djevojčica u jadranskoj mediteranskoj regiji", istaknula je voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Sanja Musić Milanović u ponedjeljak prilikom predstavljanja "Analize stanja uhranjenosti i prehrane djece od nula do devet godina u Hrvatskoj".

Navela je kako su razlozi za to problemi s prehranom, ali i tjelesna aktivnost, koja je tijekom COVID-a bila u lošijem stanju.

"Pokazatelji govore da djeca imaju izraženiji sjedilački životni stil nego što su imali prije COVID-a, a taman smo u 2019. imali rezultate koji su ukazivali da smo zaustavili problem na razini od 35 posto, došlo je do porasta", pojasnila je.

Pročitajte i ovo Nesretan slučaj Tragedija u Dalmaciji: Korisnica doma za starije upala u retencijski bazen i utopila se

Ipak, Musić Milanović navela je i neke pozitivne promjene kada je prehrana djece u pitanju pa tako u odnosu na 2019. godinu djeca češće doručkuju, odnosno 81 posto djece doručkuje svakodnevno, što je porast od 17 posto, a također djeca jedu više voća i povrća, oko 15 posto više nego prije četiri godine.

Međutim, samo 3,1 posto djece u Hrvatskoj svaki dan zaista pojede pet porcija voća i povrća, upozorila je, što je onoliko koliko stane u šaku djeteta od osam godina, primjerice dvije mandarine ili male voćke i tri šake salate ili drugog povrća.

Manje se piju slatka pića, ali više jedu grickalice

Za 10 posto je pala konzumacija zaslađenih napitaka, što je skriveni izvor kalorija i jedan od glavnih razloga debljanja djece u Hrvatskoj, no za devet posto porastao je problem konzumacije slatkih grickalica četiri i više puta tjedno, što se smatra rizikom, upozorila je Musić Milanović.

Pročitajte i ovo od 13. do 23. svibnja Počeli su upisi u zagrebačke vrtiće, već se zna gdje bi moglo biti najvećih problema

Pročitajte i ovo Uhićeni su Cure detalji USKOK-ove akcije: Mutni poslovi poznatog načelnika i splitskog poduzetnika

Između ostalog, istraživanje je pokazalo da percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece jer prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja i nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane.

Također postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece i veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.

Musić Milanović je pri tome, u kontekstu inflacije i rasta cijena hrane, istaknula kako je zdrava prehrana zapravo umjerena prehrana, odnosno prehrana naših baka i djedova i ne treba se tražiti nešto posebno.

Pročitajte i ovo ISTRAGA U NJEMAČKOJ Strašna tragedija: Mrtvu djevojčicu (2) pronašla baka, na tijelu je imala nekoliko crvenih tragova

"Možda će malo grubo zazvučati ovo što ću reći, ali kilogram srdela još uvijek je jeftiniji od jedne pizze. Imamo i zdravstveno ispravnu vodu i zalažemo se za to da djeca ne piju zašećerene napitke", rekla je.

V. d. predstojnika Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović upozorila je kako smo okruženi utjecajem marketinga zbog kojeg djeca sve više biraju hranu kao što su grickalice, slatkiši, slatka pića. Istaknula je da su tu roditelji najvažniji i trebaju utjecati na kreiranje zdravih prehrambenih navika djeteta.