Za kulturu najviše novca do sada

Proračun je 200 milijuna veći nego 2006. godine i za 440 milijuna premašuje proračun iz 2003. godine. Takav je proračun i razvojni jer omogućuje ravnomjernu raspodjelu novca za potrebe u kulturi diljem Hrvatske, pa ako smo se opredijelili da smo zemlja znanja, onda se opravdano može reći i da smo zemlja kulture, jer za nju odvajamo više od mnogih država koje znamo navoditi kao uzore - kazao je ministar kulture mr. Božo Biškupić za Vjesnik. 

Pročitajte i ovo Protiv javnog financiranja Na prosvjed protiv festivala FALIŠ došao i saborski zastupnik: "Od 2000. godine se srozava dignitet Domovinskog rata" Sloboda govora HND: "Prijetnjama se želi zastrašiti sve koji progovaraju kritički"

tri vijesti o kojima se priča Što će na sve reći Trump? Mađarska povukla veliki energetski potez: "Ovo je novo zlatno doba u našoj suradnji" SRETNI DOBITNIK Netko je u Hrvatskoj osvojio 670.000 na Eurojackpotu! Evo kamo ide veliki dobitak Hrvatsku čeka referendum? Plenković tvrdi jedno, oporba drugo. Ustavni stručnjak objasnio tko je u pravu

Da bi otklonio nepotrebne nesporazume koji se u posljednje vrijeme javljaju u  tisku, ali argumentirano odgovorio, kako je rekao, »nekim münchhausenima koji preuveličavaju svoju ulogu iznoseći niz netočnosti«, ministar Biškupić novinarima je prezentirao usporedne grafikone izdvajanja za kulturu bivše koalicijske vlade i sadašnje HDZ-ovske u rasponu od 2000. do 2007. godine, iz čega izdvajamo one točke koje čine strategiju sadašnje kulturne politike. 

Među najznačajnijima jest zaštita kulturnih dobara za koju je djelatnost izdvojeno 254.520.000, što je 123,1 posto više negoli u 2003. godini, muzejsko-galerijsku djelatnost, kao čuvara i promotora nacionalne kulturne baštine, a vezano uz ulazak Hrvatske u EU, predviđeno su 22.400.000, što je 34,8 posto više negoli usporedne 2003. Kako je proračun razvojni, tako je za kapitalne investicije u kulturi (gradnju, opremanje i održavanje muzeja, arhiva i knjižnica) određeno 179.669.801 kuna ili 146,1 posto više negoli prije četiri godine. 

Sigurno je da ni nakladnici više neće moći voditi jalove žalopojke o sumraku hrvatske knjige, jer književno-izdavačka i knjižnična djelatnost bilježi porast od 13, 4 posto u odnosu prema 2003. godini, dakle raspolagat će s 61.500.000 kuna, unutar čega će za potporu knjizi biti izdvojeno 25, 5 posto. 

Ozbiljan rast predviđen je i u drugim djelatnostima, a bit će iznimno zadovoljni i umjetnici jer će se za njihovo zdravstveno i mirovinsko osiguranje uplatiti 44.840.274 kune, odnosno 273,7 posto više negoli 2003. godine.