Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Sudeći prema prijedlogu, proračun kojim će Ministarstvo kulture, na čelu s mr. Božom Biškupićem, raspolagati u 2007. godini veći je nego ikad do sada. Prvi put on iznosi jedan posto od ukupnog proračuna Republike Hrvatske i premašuje milijardu za 80 milijuna kuna.


Proračun je 200 milijuna veći nego 2006. godine i za 440 milijuna premašuje proračun iz 2003. godine. Takav je proračun i razvojni jer omogućuje ravnomjernu raspodjelu novca za potrebe u kulturi diljem Hrvatske, pa ako smo se opredijelili da smo zemlja znanja, onda se opravdano može reći i da smo zemlja kulture, jer za nju odvajamo više od mnogih država koje znamo navoditi kao uzore - kazao je ministar kulture mr. Božo Biškupić za Vjesnik. 

Vezani članci Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Glumci upozoravaju da im je egzistencija ugrožena. Ministarstvo: "Osigurano je više od 80 milijuna kuna potpora" Slika nije dostupna Otvorene 58. dubrovačke ljetne igre

Da bi otklonio nepotrebne nesporazume koji se u posljednje vrijeme javljaju u  tisku, ali argumentirano odgovorio, kako je rekao, »nekim münchhausenima koji preuveličavaju svoju ulogu iznoseći niz netočnosti«, ministar Biškupić novinarima je prezentirao usporedne grafikone izdvajanja za kulturu bivše koalicijske vlade i sadašnje HDZ-ovske u rasponu od 2000. do 2007. godine, iz čega izdvajamo one točke koje čine strategiju sadašnje kulturne politike. 

Među najznačajnijima jest zaštita kulturnih dobara za koju je djelatnost izdvojeno 254.520.000, što je 123,1 posto više negoli u 2003. godini, muzejsko-galerijsku djelatnost, kao čuvara i promotora nacionalne kulturne baštine, a vezano uz ulazak Hrvatske u EU, predviđeno su 22.400.000, što je 34,8 posto više negoli usporedne 2003. Kako je proračun razvojni, tako je za kapitalne investicije u kulturi (gradnju, opremanje i održavanje muzeja, arhiva i knjižnica) određeno 179.669.801 kuna ili 146,1 posto više negoli prije četiri godine. 

Sigurno je da ni nakladnici više neće moći voditi jalove žalopojke o sumraku hrvatske knjige, jer književno-izdavačka i knjižnična djelatnost bilježi porast od 13, 4 posto u odnosu prema 2003. godini, dakle raspolagat će s 61.500.000 kuna, unutar čega će za potporu knjizi biti izdvojeno 25, 5 posto. 

Ozbiljan rast predviđen je i u drugim djelatnostima, a bit će iznimno zadovoljni i umjetnici jer će se za njihovo zdravstveno i mirovinsko osiguranje uplatiti 44.840.274 kune, odnosno 273,7 posto više negoli 2003. godine.