Zbog doprinosa u Domovinskom ratu Vukovar je mjesto posebnog pijeteta. Prošle je godine obnovljen i njegov simbol, 50 metara visoki vodotoranj.
Pročitajte i ovo
Na Vučedolu se prije pet tisuća godina stvorilo jedno veliko pravo naselje koje je bilo središte vučedolske kulture. Plodna polja oko naselja, bogati pašnjaci, blizina Dunava, sve je to omogućavalo sjajan život.
"Možemo reći da je Vučedol europska Troja. Zanimljivo je da su već tada, prije pet tisuća godina, izrađivali cipele koje su se nosile na lijevoj ili na desnoj nozi", rekla je Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture.
U Vukovaru je prije Domovinskog rata radilo više od 40.000 ljudi, u samom Borovu bilo je zaposleno 24.000 ljudi.
"Proizvodilo se više od 20 milijuna pari obuće", kaže Gordana Odor, predsjednica uprave Borova.
Prije rata se na dnevnoj bazi proizvodilo oko 10.000 gumenih čizama, dok im je danas, kako kaže zaposlenica Jelena Rašić, kapacitet 700 pari. Poslije Domovinskog rata Borovo zapošljava 610 djelatnika.
Od industrijskog središta do grada s 10.000 radnih mjesta. Iako je prošle godine u gospodarstvo uloženo devet i pol milijuna kuna, otvoreno 164 obrta i tvrtki, a zaposlenost raste, bolji standard još se ne osjeti.
"Tko radi u državnim ustanovama, njemu je dobro, ali svi ostali rade za minimalnu plaću koja nije dovoljna za život", govori Tomislav Čačić, privatni poduzetnik.
U protekle tri godine odjavilo se gotovo sedam tisuća ljudi. Po broju izdanih računa za vodu i grijanje, u gradu je jedva 20 tisuća stanovnika.
"Svima je već dosta i ustaša, i partizana, i četnika, mislim da se ljudi najviše iseljavaju zbog toga. Uz to što nemaju ovdje gdje raditi", dodaje Čačić.
Domovinski rat odnio je oko tri tisuće žrtava. Pravda nije zadovoljena, a još se traga za 386 osoba. Svake godine u grad stižu deseci tisuća posjetitelja. Sudjeluju u Koloni sjećanja, obilaze mjesta stradanja, odnedavno i obnovljeni Vodotoranj. Vukovar je proglašen mjestom posebnog pijeteta, no još čeka obećani zakon koji bi pokrenuo ekonomiju. Grad u kojem se Vuka ulijeva u Dunav, a spajaju Slavonija i Srijem, i dalje je duboko podijeljen, 30 godina nakon rata djeca i dalje idu u različite vrtiće i škole.
"To nije dobro. Nije dobro, ako želimo suživot, onda moramo imati vrtiće koji rade po istom programu, škole koje rade po istom programu", rekao je Zlatko Vrančić, vojni umirovljenik.
Europski dom Vukovar 20 godina radi na razvoju drukčijeg društva.
"Mladi ljudi koji dolaze u Europski dom doista se ne dijele ni po etničkoj pripadnosti ni po broju krvnih zrnaca, pripremaju različite aktivnosti. Kad nisu pod budnim okom svojih roditelja i staratelja puno otvorenije funkcioniraju", kaže Dijana Antunović Lazić iz Europskog doma Vukovar.
Kraljevina Norveška financirala je pokretanje Interkulturne škole, no projekt je propao, a Hrvatska je morala vratiti novac.
"Trebale bi se mijenjati lokalne politike", dodala je Antunović Lazić.
Jesu li studenti spas Vukovaru?
Drugim očima Vukovar vide studenti Veleučilišta. Fokus im je na budućnosti.
"Došla sam iz Pazina, živim u Vukovaru već pet godina. Mislim da će mi biti jako žao kad odem iz Vukovara jer ovo je predivan grad", govori studentica Klaudija Jurić.
Dekan Željko Sudarić napominje kako fakultet ima tri stručna studija - studij fizioterapije, upravni studij, studij trgovine te diplomski studij preventivna fizioterapija. Trenutačno imaju oko 900 studenata. Ove godine prvi put imaju i studente iz Subotice, Hrvate izvan RH.
"Tu sam od desetog mjeseca. Upoznala sam nove prijatelje, s mnogo njih se družim, a dom košta 350 kuna mjesečno", kaže Dorja Kujunđić.
U visoko obrazovanje protekle dvije godine uloženo je sto milijuna kuna. Otvoren je moderni studentski dom, a Veleučilište se uskoro seli u veće prostore.
"Prostorije Radničkog doma, gdje bi, naravno, iznjedrili nove studijske programe, radimo prije svega na studiju informatike", govori Sudarić.
Grad pokušava privući investitore. Najprije je kupio pa prodao devastirani hotel, no gradnju najavljenih 36 luksuznih katova zaustavili su konzervatori. Velika su očekivanja od tvornice iz sektora avioindustrije, koja bi trebala otvoriti 200 radnih mjesta.
Unazad tri godine novu vukovarsku adresu prijavilo je pet i pol tisuća stanovnika. Nekretnine su povoljne, a dijele se i kadrovski stanovi.
"Dosta kuća se prodaje putem APN ovih kredita, subvencija. Ima dosta povratnika koji su živjeli u Australiji, Kanadi, Njemačkoj. Prednost života u Vukovaru je što Vukovar ima sve", rekla je Ružica Dufek, vlasnica agencije za prodaju nekretnina.
Vukovarski đaci dobivaju besplatne bilježnice i tenisice, za svako treće i iduće dijete Grad isplaćuje 10.000 kuna. Vukovar ima bazene, kino, galeriju na otvorenom. Na zgradama niču solarni paneli.
"Gospodarstvo je najveći problem, sve političke razmirice treba maknuti u stranu i posvetiti se ovome dijelu", govori Vrančić.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
