'Ovo je debalans i debakl'

'U ovako teškoj situaciji dobrodošlo je svako rezanje državnih troškova', rekao je Goran Marić, koji tvrdi da velik udio u padu BDP-a od 6,7 posto ima 'neplaćanje jedne tvrtke državi'. 'Nedopustivo je da neki, zbog loših poslovnih odluka i stvaranja neracionalno velikih zaliha po iznadprosječnim cijenama, ne podmiruju svoje obveze prema državi', rekao je Marić, ustvrdivši da ista tvrtka uredno podmiruje svoje obveze prema svima, osim prema državi.

Pročitajte i ovo nezadovoljni proračunom Kaos u susjedstvu: Zbog štrajka su otkazani letovi, stoji javni prijevoz i ne rade škole O rebalansu proračuna Pusić: Nije trenutak za kavgu među partnerima

'Čitali smo izjave čelnika jedne velike kompanije, koji prijeti da će, uvedu li se trošarine, povećati cijene i otpuštati zaposlenike', kazao je Marić, ustvrdivši da je riječ o kompaniji koja na ukupne prihode ostvaruje čak 30 posto dobiti. Marić se zalaže za reformu potpora u poljoprivredi, odnosno da se one isplaćuju po kilogramu, a ne po hektaru, jer je, kaže, puno onih koji se trude imati što manje prinose.

>> 'Moramo ostati iznad vode'

Goran Marić prozvao je Hrvatsku udrugu poslodavaca za društvenu neodgovornost, jer se 'često ponaša suprotno od onoga što traži od vlade'. Ustvrdio je da neki poslodavci u krizi ostvaruju ekstra profit, a istodobno otpuštaju radnike. Usprotivio se ideji o povećanju PDV-a. 'Jedan je ekonomski stručnjak predlagao da se PDV poveća za dva posto i izračunao da to znači dvije milijarde kuna više u državnoj blagajni. Zašto ne uduplamo pa ćemo imati četiri milijarde više', rekao je Marić, ističući da prije licitiranja s povećanjem PDV-a treba razmotriti i multiplikatorne štete od takvog poteza.

Pupovac traži strog nadzor javne nabave

Miloradu Pupovcu, međutim, nije strana ideja o jednokratnom povećanju PDV-a, dok se ponovno ne ostvari gospodarski rast. Pupovac predlaže i uvođenje poreza na imovinu i kapitalnu dobit, povećanje poreza i carina na luksuz te uvođenje nove stope poreza na dohodak od 60 posto na plaće veće od 20.000 kuna.

>> 'Tražimo odgovornost onih koji su najavili besplatne udžbenike'

>> 'Ako siječete mačku rep po malo njega uvijek jednako bol'

Založio se i za strog nadzor nad javnom nabavom, i to kroz uvođenje mehanizma prosječne cijene, te da se dokrajči praksa naknadnog ugovaranja radova. Smatra da treba zamrznuti infrastrukturne projekte na kojima još nisu započeli radovi, hitno revidirati rad državnih tvrtki i umjesto neučinkovitih imenovati nove uprave. 'SDSS je protiv smanjivanja plaća i mirovina, mislimo da bi to trebala zadnja mjera kojoj se može pribjeći', naglasio je Pupovac.

Friščić očekuje da se počne prihodovati

Josip Friščić drži da se 'treba okrenuti prihodovnoj strani, vidjeti gdje se može, ne zavući ruku u džep građana, nego je zavući tamo gdje još nismo ni prst stavili'. Kazao je i kako bi do drugog rebalansa trebalo stvoriti zakonske pretpostavke za bolje upravljanje državnom imovinom koja 'jest u funkciji, ali se to ne reflektira na državni proračun'.

Čehok smatra da nam tek slijedi plimni val krize

Ivanu Čehoku ne sviđa se 'metodologija malih rezova'. 'Nema smisla u gluhu beskonačnost perpetuirati rebalans rebalansova rebalansa', kazao je Čehok, ocijenivši da nova vlada treba predložiti potpuno novi proračun. Predloženi rebalans nazvao je 'mentol light proračunom', ocijenivši da država mora uravnotežiti prihode i rashode, ali i apetite te mogućnosti.

>> Glasovanje o rebalansu na izvanrednoj sjednici

'Vrijeme je za otrježnjenje, isposništvo i doista pravu korizmu', poručio je Čehok, koji smatra da su vladine prognoze preoptimistične te da Hrvatskoj tek slijedi plimni val krize. Čehok je ocijenio i da bi trebalo razmisliti o povećanju trošarina na piće i duhan.

Furio Radin je, u ime Kluba nacionalnih manjina, kritizirao Ekonomsko vijeće, ocijenivši da bi premijerka Jadranka Kosor trebala imati i slušati najviše tri savjetnika, jer 'Ekonomsko vijeće od 30 ljudi ne može dati nikakav savjet'.

'Ušteda od 780 milijuna kuna nedovoljna’

Saborska oporba prijedlog drugog ovogodišnjeg rebalansa ocijenila nedovoljnim i nepotrebnim, prozivajući Vladu da se odbija ozbiljnije uhvatiti u koštac s krizom, ali i zahtijevajući od nje da najavljenim trećim rebalansom provede ozbiljnije proračunske zahvate. ‘U medijima se ovaj rebalans naziva light i kozmetičkim, a za nas je neprihvatljiv jer je planirana ušteda od 780 milijuna kuna nedovoljna’, poručila je Dragica Zgrebec u ime Kluba SDP-a. ‘Rebalans ima samo psihološki efekt da se nešto radi, samo oslikava stanje, a ništa ne mijenja, i zato ga ne možemo prihvatiti’, dodala je Zgrebec, izrazivši nadu da će treći rebalans, najavljen za kraj srpnja, uistinu značiti ozbiljnije zahvate u proračunsku politiku. Vladu je prozvala da je donedavno negirala krizu i recesiju, da ni u rebalansu, ali ni u svom nedavno predstavljenom programu nije definirala gospodarske i socijalne prioritete, da ne rješava ključne probleme poput deficita i nelikvidnosti, već da svoju politiku i dalje zasniva tek na potrošnji i daljnjem zaduživanju.

Zgrebec je naglasila da SDP izlaz iz krize vidi u smanjenju javne potrošnje i stimuliranju industrijske proizvodnje, kao kompenzaciju za uvoz, te kroz novi sustav potpora gospodarstvu uz jasno naznačene prioritete. Vesna Pusić je u ime HNS-a ocijenila da je rasprava o predloženom rebalansu ‘predstava i farsa, jer raspravljamo o nečemu što neće postojati, o rebalansu koji će na snazi biti dva, tri tjedna’. ‘HNS-u nije jasno zašto se išlo na cijelu ovu proceduru o rebalansu koji uopće nema šansu zaživjeti’, kazala je. Rasprava i sam rebalans ima, dodala je, smisla tek u tome što se iz prijedloga mogu iščitati naznake u kojem će smjeru ići idući, treći rebalans kojim se najavljuju veći proračunski zahvati. ‘Imamo proračunsku rupu od preko 11 milijardi kuna, iz rebalansa vidimo da su za oko 7 milijardi kuna manji proračunski prihodi nego je planirano, i taj se manjak pokušava pokriti sa 780 milijuna kuna smanjenih rashoda. Tko je ovdje David Coperfield?’, kazala je HNS-ova zastupnica. Pusić je prigovorila i što se rebalansom najveće ‘rezanje’ predlaže u znanosti i obrazovanju, ‘iako je taj resor naša jedna šansa za razvoj jer drugu konkurentu radnu snagu nemamo’.

'To je mačji kašalj, treba rezati sedam milijardi'

‘Ovaj rebalans je mačji kašalj’, poručio je Damir Kajin, također prozivajući Vladu da nema program izlaska iz krize. ‘Ovim rebalansom treba rezati barem šest, sedam milijardi kuna, jer je to uvjet za potporu državi od strane banaka, da se dobije nešto manevarskog prostora od HNB-a’, rekao je Kajin. Plan vladajućih o tri i više rebalansa u ovoj godini nazvao je neozbiljnim, upozorivši da se time straše ljudi i smanjuje potrošnja. ‘Okanimo se demagogije da premijerka Kosor dnevno smije ponuditi samo 24 kave, već moramo potaknuti potrošnju’, istaknuo je Kajin, složivši se kako treba razmišljati o povećanju PDV-a, ali, istovremeno, i o uvođenju međustopa za socijalne izdatke.

Boro Grubišić (HDSSB) pozvao je Vladu da građanima prizna da je Hrvatska u bankrotu, ocijenivši da njezin prijedlog nije rebalans, već debalans i debakl. ‘Kada će ova HDZ-ova Vlada kontinuiteta s kontinuiranim rebalansom proglasiti ono što svi znamo - bankrot države, da jesmo ili uskoro ulazimo u dužničko ropstvo’, upitao je Grubišić. ‘Ovo što nam je predloženo je pravi debalans, da ne kažem debakl, bilo vodstva bivšeg premijera Sanadera, bilo sadašnje premijerke Jadranke Kosor’, ocijenio je.

Unatoč dogovoru svih klubova da se, kako bi se rebalans mogao izglasati do 15. srpnja i ustavnog roka za redovito saborsko zasjedanje, neće ulagati amandmani, Grubišić je najavio dva amandmana HDSSB-a - da se od planiranih dodatnih 800 milijuna kuna za brodogradnju ‘uzme’ 400 milijuna i po 200 milijuna izdvoji za ratare i mljekare. Za taj su se iznos potpora, naglasio je, nedavno dogovorili seljaci s tada potpredsjednicima Vlade Jadrankom Kosor i Damirom Polančecom, a tih novaca, napomenuo je, u ovom rebalansu nema, niti će ga biti u predstojećem. (Hina)