Voditeljica radne skupine za obiteljski zakon: ''Nacrt koji je objavljen je onaj koji je dostavljen ministrici''

Dr. Dubravka Hrabar, vodeća osoba radne skupine koja je izrađivala prijedlog obiteljskog zakona, potvrdila je da se informacije objavljene u Jutarnjem listu u potpunosti poklapaju s tekstom koji je ta radna skupina izradila.

Pročitajte i ovo Međunarodni dan obitelji Očevi na Markovu trgu protestirali protiv šikaniranja: "Sustav ima dvostruke standarde" "U izradi je" Murganić: "Novi obiteljski zakon u svibnju ide na javno savjetovanje"

''Točno je da smo u nacrt zakonskog prijedloga stavili formulaciju da roditelji imaju pravo da se njihovoj djeci osigura odgoj i obrazovanje u skladu s njihovim vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Postoje četiri međunarodna dokumenta koji nas na to obavezuju'', rekla je profesorica Hrabar, šefica Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, i navodi da je riječ o Prvom protokolu, članku 2. Europske konvencije o ljudskim pravima i slobodama koji kaže da roditelji imaju pravo utjecati na obrazovni sustav tako da njihova djeca dobiju pouku u skladu s njihovim filozofskim i vjerskim uvjerenjima.

Drugi dokument na koji se poziva je Opća deklaracija o ljudskim pravima, treći je Povelja o temeljnim pravima Europske unije iz 2010. godine koja za nas vrijedi od 2013. godine, a četvrti Rezolucija Vijeća Europe.

Prof. Hrabar dalje navodi kako nije točno da su izvanbračni partneri u nejednakom položaju s bračnim te ističe da se u dvije glave zakonskog prijedloga koji je radna skupina ostavila ministrici Nadi Murganić, a riječ je o onoj koja se odnosi na uzdržavanje i onoj koja definira imovinske odnose, izvanbračni partneri po pravima izjednačavaju s bračnim.

''Točno je, međutim, da izvanbračni partneri ne bi mogli posvajati djecu, osim ako postoje opravdani razlozi na strani djeteta'', kaže prof. Hrabar i objašnjava koji bi to bili opravdani razlozi, navodeći primjer djeteta koje je u nesreći ostalo bez roditelja i želi ga posvojiti teta koja živi u izvanbračnoj zajednici.

Zadnji je put, kaže, bila pozvana u Ministarstvo u veljači, jer je tekst trebalo dati koalicijskim partnerima na usuglašavanje, no tada su Vladi neke druge teme postale prioritetne. No, iz razgovora s njom proizlazi da su glavni naglasci zakonskog prijedloga o kojemu je pisao Jutarnji identični prijedlogu radne skupine, piše list.