Redovito mjesečno istraživanje CRO Demoskop, koje je provedeno zadnjeg dana siječnja i prvog dana veljače, pokazuje daljni trend smanjenja izborne potpore SDP-u, stagnaciju HDZ-a, te porast broja neodlučnih birača. Ocjena za rad Vlade kao i potpora njezinoj politici i dalje bilježi negativan trend, a istovremeno je predsjednik najveće oporbene stranke najnegativniji političar u zemlji.
Pročitajte i ovo
>> Milanović: Gospodarstvo i lokalni izbori najvažniji za SDP ove godine
Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. SDP početkom veljače bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno 25,7 posto izbora (prema prošlomjesečnih 26%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom vidljivom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, nije uspjeo zabilježiti veći porast izbora koji početkom ovog mjeseca iznosi 19,1 posto (prema 19,2% iz siječnja; u posljednjih pola godine izbor HDZ-a se kreće između 19,0 i 19,5 posto).
Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,8 posto (prema 9,7% iz siječnja; najbolji rezultat zabilježen je u prosincu 10,2%). HDSSB je na četvrtom mjestu s izborom od 3,3% i jedina je stranka koja je u posljednjih mjesec dana zabilježila značajniji porast izborne potpore (s 2,6% na sadašnjih 3,3%). HNS se zadržao na prošlomjesečnih 3,2% što ovoj stranci osigurava peto mjesto na nacionalnoj razini. Slijedi HSS s izborom od 2,9 posto.
Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara s ovomjesečnih 40,4 posto podrške, Lesar je drugi sa 7,4 posto, a Milanović treći s 5 posto podrške.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara po prvi je put zauzeo Tomislav Karamarko koji je u posljednjih dvanaest mjeseci bilježio stalni porast negativnog doživljaja, a što je kulminiralo u jeku stranačke klauzure, ali i u vremenu najlošije percepcije vladajuće politike. S izborom od 18,5 posto Karamarko je pretekao svog nekadašnjeg šefa u Vladi, Ivu Sanadera koji je najnegativniji hrvatski političar za 17,7 posto hrvatskih građana. Bivši potpredsjednik Vlade Čačić je nakon ostavke smanjio svoju javnu nazočnost, a što je moglo imati utjecaja i na njegov slabiji plasman na ljestvici najnegativnijih političara te sad s 12,4 posto izbora drži treće mjesto. To mu mjesto opasno 'ugrožava' njegov nekadašnji kolega u Vladi i ministar financija Slavko Linić koji je najnegativniji za 11,5 posto ispitanika, koji je u ovomjesečnom istraživanju pretekao i svog stranačkog šefa i premijera Milanovića koji je s izborom od 11,1 posto na petom mjestu.
U posljednjem istraživanju dvije su teme zabilježile obilježile prošli mjesec: gospodarska kriza u zemlji (uključujući veliki pad industrijske proizvodnje, poskupljenja, rast nezaposlenosti) s izborom od 27 posto, te rasprave i sukobi zbog zdravstvenog i seksualnog odgoja (21,1 posto). Od ostalih događaja izdvajaju se rukometna bronca na Svjetskom prvenstvu u Španjolskoj (11,2 posto), nastavak zategnutih odnosa i slovenskog otezanja s potpisivanjem pretpristupnog ugovora (9,0 posto), uvođenje fiskalnih blagajni (6,1 posto), rasprave o uvođenju dvojezičnosti i ćiriličnog pisma u Vukovaru (4,2 posto), eksplozije u Zagrebu i uhićenje počinitelja (4,2 posto), snježno nevrijeme i poplave u zemlji (3,2 posto), posjeta premijera Milanovića Beogradu (2,6 posto).
Zanimljivo je da su sve silne rasprave, sukobi i angažman Crkve i nevladinih organizacija u osporavanju sadržaja i načina utvrđivanja prijedloga Zakona o strateškim investicijama zabilježile izbor za događaj mjeseca kod svega 1,8 posto hrvatskih punoljetnih građana. Sve su ostale teme zabilježile znatno rjeđi izbor, uključujući i favorizirani nastup američke autorice Judith Reisman, svega 1,4 posto izbora.
Vlada RH u svom trinaestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru Saboru uživa potporu 35,7 posto hrvatskih građana, dok vladinu politiku ne podržava 49,4 posto građana, uz 14,9 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 35,7 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja je za drugu godinu mandata započela s mršavom dvojkom, dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,1.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
U IstanbuluVIDEO Stotine tisuća ljudi na prosvjedima: "Ne boj se! Ako se bojiš, doći će i po tebe"
-
Očevid u tijekuFOTO Užas u Zagrebu: Žena ubila članicu obitelji. Cure prvi detalji
-
prenapuhane cijene"Tražio je 360.000 eura, mi ponudili 168 tisuća i kupili": Hrvati otkrili kako spustiti cijenu nekretnine
