Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predstavnici hrvatske vlade, haškog tužiteljstva i obrane optuženih generala Gotovine, Markača i Čermaka prihvatili su u srijedu prijedlog predsjedatelja raspravnog vijeća Alphonsa Oriea da se održe posebni pripremni sastanci izvan sudnice na kojima bi se razgovaralo o spornim dokumentima koje tužiteljstvo traži od Hrvatske.


Na tim sastancima sudjelovali bi i predstavnici raspravnog vijeća i najmanje jedan od sudaca. Svrha takvih sastanaka, prema sucu Orieu, bila bi da se riješe određena administrativna pitanja tako da na ročište pred raspravnim vijećem dođu pitanja koja su doista sporna. Tim zaključkom završena je u srijedu rasprava pred sudskim vijećem u predmetu 'Gotovina, Čermak i Markač' o sporu između hrvatske vlade i i haškog tužiteljstva oko tzv. topničkih dnevnika. S tim pripremnim sastancima trebalo bi se započeti početkom sljedeće godine, a nakon toga bit će zakazano novo ročište. 'Spremni smo na takve sastanke, što prije to bolje, jer sadašnja situacija najviše šteti Republici Hrvatskoj', rekao je Gordan Markotić, ravnatelj uprave u ministarstvu pravosuđa za suradnju s Haškim sudom, koji je predvodio hrvatskog izaslanstvo u kojem su bili predstavnici ministarstva obrane, unutarnjih poslova i državnog odvjetništva.

Vezani članci Slika nije dostupna Obrana generala Gotovine prijavila UN-ove promatrače Slika nije dostupna Topnički dnevnici posvađali Vladu i Gotovinin odvjetnički tim

>> Kosor: Poštovat ćemo odluku Haškog suda

'Mi zbog ovoga pitanja ne možemo otvoriti pregovore s Europskom unijom u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava i stoga nam je drago što će se sada konačno krenuti u raščišćavanje toga pitanja', rekao je nakon rasprave Markotić. Haaško tužiteljstvo je inicijalno tražilo 158 kategorija dokumenata o djelovanju topništva u Oluji, kasnije su smanjili zahtjev na 68 dokumenata, a danas je predstavnik tužiteljstva Alen Tieger rekao da još petnaestak dokumenata više nije sporno i da se slaže s hrvatskom tvrdnjom da nisu nikada proizvedeni, a jedan ili dva dokumenta su i dobili. Tužiteljstvo je ranije tvrdilo da su u vrijeme Oluje pojedine topničke skupine pisale izvješća o svom djelovanju dva puta dnevno, prije i poslije podne, a sada dopuštaju mogućnost da su ta izvješća pisana jednom dnevno.

Tužiteljstvu argumenti dolaze od iskaza Rajčića

Hrvatska je u lipnju ove godine zatražila od sudskog vijeća u predmetu 'Gotovina, Čermak, Markač' da ocijeni njezinu suradnju glede pitanja dostave dokumenta o djelovanju topništva u operaciji Oluji, koje traže haaško tužiteljstvo. Hrvatska tvrdi da takvi dokumenti ili ne postoje to jest da nisu nikada ni proizvedeni ili su uništeni. Hrvatska je poduzela administrativnu istragu o sudbini tih dokumenata i tome podnijela nekoliko izvješća. Zadnje izvješće na 140 stranica u Haag je pristiglo jučer, ali kako nije prevedeno o njemu na današnjoj raspravi nije bilo riječi. Tužiteljstvo svoje argumente velikim dijelom temelji na iskazu Marka Rajčića, koji je u veljači svjedočio kao svjedok obrane u predmetu 'Gotovina, Čermak i Markač', a u svibnju je ponovno pozvan na zahtjev tužiteljstva kako bi odgovarao na pitanja o popisu topničkih ciljeva operativne skupine Zadar. Tužiteljstvo ističe da je Rajčić tada rekao da su topničke skupine trebale sastavljati pisana izvješća kojima su izvještavale nadređena zapovjedništva o svom djelovanju.

Predstavnici hrvatske vlade rekli su u raspravi da je obavljeno nekoliko obavijesnih razgovora s osobama koje su tada bile zapovjednici topničkih postrojbi i koji su rekli da pisana izvješća nisu sastavljana, nego da su svoje nadređeno usmeno izvještavali. Na pitanje zašto nema izvješća o topničkom djelovanju Operativne grupe sjever, predstavnici hrvatske vlade su rekli da za to nije bilo potrebe jer je zapovjednik Operativne grupe sjever i načelnik topništva Zbornog područja Split bila ista osoba - Rahim Ademi, koji nije morao pisati izvješća sam sebi.  (Hina)