'Begovića smo postavili jer je dobro nadzirao HEP'

'Zato što je dobro nadzirao zato smo ga i predložili za predsjednika Uprave', kazala je premijerka Kosor u saborskom aktualnom prijepodnevu, odgovarajući na upit zašto je Vlada jučer za nasljednika smijenjenog Ivana Mravka predložila Begovića.

Pročitajte i ovo Razmislite ponovo Ovo u Njemačkoj ne smijete raditi nedjeljom: Kazna je i do 10.000 eura negativni trendovi Šipić najavio donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi: "Svi su nam dobrodošli"

>> FOTO: Čobanković čita kriomice novine u Saboru

>> Kosor uvjerava da nećemo izgubiti ni kilometar teritorija

Nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara zanimalo je, naime, mogu li i ostali čelnici nadzornih odbora poduzeća u državnom vlasništvu računati da će, ostave li čelne ljude tvrtke da rade što hoće, računati na mjesto direktora ili predsjednika uprave. Pobrojao je pritom brojne afere u državnim poduzećima u čijim su nadzornim odborima sjedili članovi Vlade i vladajuće stranke, poput one u HFP-u, Podravci, HEP-u, HŽ-u, upitavši Kosor i je li dobila na uvid ugovor o prodaji Ine koja navodno državi duguje dvije milijarde kuna.

'Znate li vi kao predsjednica Vlade što rade nadzorni odbori, rade li oni vama iza leđa, da li se osvrnete, ili oni rade tako da ništa ne znaju kako bi bili imenovani za direktore kao Leo Begović', upitao je Lesar premijerku.

'Da, trudim se od sve snage saznati što više', odgovorila mu je Kosor, napominjući da su nadzorni odbori po nalogu Vlade uspjeli za gotovo 1,4 milijarde kuna racionalizirati poslovanje nekih javnih poduzeća, sveli likvidnost na 61 dan, dok je upravama preporučeno da sa sindikatima dogovore smanjenje mase plaća za 10 posto.

'Mijenjamo zakone da bi spasili radna mjesta'

Kosor je naglasila danas da vlada odgovorno radi svoj posao te da neke nedavno donesene zakone mijenja kako bi u kriznim vremenima zaštitila radna mjesta.

Zakon koji je propisivao nula promila donesen je u nekom prethodnom vremenu, no i taj i zakoni kojima je regulirana medicinski potpomognuta oplodnja i ograničeno pušenje mijenjaju se u skladu s temeljnim načelima rada ove vlade, u vrijeme kad je nužno čuvati radna mjesta, kazala je Kosor tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva. SDP-ova zastupnica Biljana Borzan premijerku je pitala je li spremna preuzeti odgovornost za štetu nastalu primjenom loših zakona koji se mijenjaju ubrzo nakon donošenja.

'Hoću, preuzimam odgovornost svaki dan u trenutcima ove teške ekonomske krize', odgovorila je Kosor, ističući da je i njezina i prethodna vlada Ive Sanadera donijela niz teških odluka kojima je stabiliziran sustav i osigurana redovita isplata plaća i mirovina iz državnog proračuna. 'Ovo što ste rekli govori da niste spremni udaljiti ministre koji donose štetne zakone, nego da, kao i vaš prethodnik, podupirete njihovu nestručnost i nekompetentnost', uzvratila je Borzan, nezadovoljna premijerkinim odgovorom.

'Srbima poruka da u Hrvatskoj nemaju što tražiti'

Ratka Gajicu (SDSS) zanimalo je što Ministarstvo pravosuđa namjerava odmah poduzeti kako bi odgovorilo na niz javnih istupa kojima se, tvrdi, Srbima poručuje da u Hrvatskoj nemaju što tražiti. Gajica je pritom spomenuo liječnika iz Otočca koji je, navodno, pacijenta Srbina odbio liječiti zbog njegove nacionalnosti, kao i nastup Splitskog gradonačelnika Željka Keruma'. "Imate li ideju što bi u ovoj stvari trebalo odmah učiniti", upitao je Gajica ministra Ivana Šimonovića, koji je odgovorio kako ne smije komentirati konkretne slučajeve, jer bi se to moglo protumačiti kao pritisak na pravosuđe. Naglasio je, međutim, da onaj tko širi govor mržnje mora znati da krši Ustav i zakone te da radi protiv Republike Hrvatske.

'Posebno to vrijedi za osobe na položajima u državnim i strukturama lokalne zajednice te za medije', kazao je Šimonović, na što je Gajica dodao kako se na takve pojave mora brzo odgovoriti. 'Šira obrazloženja pokazuju da nismo spremni provesti djelotvornu akciju', kazao je. Na traženje Karmele Caparin (HDZ), ministar zdravstva Darko Milinović izvijestio je da su mjere kojima je Ministarstvo nastojalo smanjiti stopu bolovanja gospodarstvu i državi uštedjele oko 600 milijuna kuna. (Hina)