Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel kazala je kako izmjene propisuju dužnost uplatitelja zaštićenih primanja (rodiljske i roditeljske novčane potpore) da u Fini otvore poseban račun koji ne može biti predmetom ovrhe. Za otvaranje takvog računa ovršenici ne bi snosili trošak.
Zakon predviđa prekršajne kazne od 10 tisuća do 50 tisuća kuna za one koji ne otvore poseban račun (primjerice roditelji koji plaćaju alimentaciju), već i dalje uplaćuju na zajednički račun. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, koja je sjednici Odbora nazočila kao zainteresirana strana, pozdravila je takva zakonska rješenja, ali i upozorila da se građani u praksi susreću s brojnim problemima u sustavu ovrhe koje ne znaju i ne mogu riješiti.
Zato je predložila da se kod donošenja zakona u obzir uzmu razne situacije na koje građani nailaze.Novosel je odgovorila kako je njezino ministarstvo u pripremi zakonskih izmjena nastojalo poboljšati sve što se dalo, a da neka tehnička pitanja treba rješavati pravilnikom.
'Namjera je namiriti vjerovnike, ne uništiti dužnike'
Predložene izmjene, posebno one da se novčane potpore vezane uz rođenje djeteta zaštite od ovrhe, pozdravila je i predsjednica Odbora Ana Lovrin (HDZ). 'Namjera je zakona namiriti vjerovnike, a ne uništiti dužnike', poručila je. Zakonske izmjene predviđaju i da kod ovrha nad nekretninama na drugom i trećem ročištu nekretnina ne može biti prodana ispod polovine njezine utvrđene vrijednosti (do sada je bila trećina).
Novi sustav ovrhe putem javnih ovršitelja na snagu bi stupio s prvim danom iduće godine, a sadrži i socijalne zaštitne mehanizme za neke vrste imovine koje ne mogu biti predmetom ovrhe. To su, primjerice, određeni alati i strojevi koji ljudima služe za obavljanje njihove djelatnosti, gospodarske zgrade, poljoprivredni alati i strojevi, te određene vrste prihoda - razna socijalna davanja, rodiljne naknade i sl.
Među iznosima nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu su primanja po osnovi socijalne skrbi, naknada za privremenu nezaposlenost, dječji doplatak, stipendije, naknade štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja uzdržavanja i naknade zbog tjelesnog oštećenja. Ovrha se ne bi provodila ni na iznos od dvije trećine prosječne neto plaće, a ako su primanja građanina manja od prosječne plaće ovrsi ne bi podlijegalo dvije trećine primanja. (HIna)
