Vjerski povodi koji su obilježili brojanje vremena

Naravno razlog tome su različiti vjerski povodi koji su odredili trenutak od kada se vrijeme počelo brojati. 'Danas u židovstvu je 5772 godina i židovi mjere godine od rođenja Adama, od postanka prvog čovjeka', kaže Luciano Prelević, rabin Židovske zajednice Zagreba.

Pročitajte i ovo MALA ŠKOLA PROGNOZE Jeste li znali? Konvencionalna poljoprivreda hrani svijet, ali cijena je visoka VREMENSKA PROGNOZA Red sunca, red kiše: Evo kakvo nas vrijeme očekuje u narednim danima

tri vijesti o kojima se priča VINO IZ DUBINA Spektakularne scene iz Imotskog: Pogledajte kako su speleolozi izvukli tekuće blago iz prirodnog fenomena U NJEMAČKOJ Teška nesreća na autocesti! Vozač kampera nije primijetio kolonu: Ozlijeđene su 34 osobe Za Dnevnik Nove TV Hrvatski zapovjednik o paklu u Francuskoj: "Tamo je, nažalost, katastrofa, ne znam kako bih to drugačije rekao"

Židovi nisu jedini koji vrijeme računaju drugačije, na neki način Muslimani žive u još dubljoj prošlosti. 'Većina muslimana i ne obilježava novu godinu na način kako to recimo zapad radi 1.1. siječnja, trenutačno je 1433. godina i nju smo obilježili početkom dvanaestog mjeseca', objasnio je Mirza Mešić imam Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Iako ga danas prihvaćamo zdravo za gotovo, kalendarski sustav, odnosno vrijeme, ljudi su davno logično podijelili - godina, mjesec, tjedan. Kako bi se odredilo trajanje jednog mjeseca, poslužio je upravo pravi mjesec, tj. mjesečeve mjene, saznaje Provjereno.

Mjesec ide od mlađaka odnosno potpuno ga nestane pa prve četvrtine, punog mjeseca , do opet mlađaka, taj ciklus ima 29 i pol dana, kaže Zvonimir Šikić, autor knjige Kalendari.

7. dan za odmor

Tako su dobili kalendarski mjesec. Odlučili su da 12 mjesečevih mjena tvori jednu godinu jer se ta brojka poklapala s izmjenama svih godišnjih doba. Nakon toga mjesec je trebalo dijeliti na manje dijelove, nekako najlogičnije na cjeline od sedam dana. Svaka vjera 7. dan tjedna slavi kao ne radni - dan za odmor. Razlike su u shvaćanju koji je dan sedmi. U Islamu to je petak, za Židove subota, a Kršćane nedjelja.

U Izrale ljudi žive po Židovskom kalendaru. Jedan od problema koji se uvijek javlja, šabat je u subotu, subota je ne radni dan, nedjelja je već radni dan tako da su u bankama i nekim tvrtkama koji posluju s inozemstvom pitaju se zašto uopće rade nedjeljom, objasnio je rabin Prelević.

Osim na neradni dan, vjera je utjecala i na samo računjanje vremena. Islamski kalendar računa se od prelaska poslanika Muhameda i njegovih prvih sljedbenika iz Meke u Medinu. Na to su se odlučili smatrajući to najvažnijim događajem u povijesti Islama. Židovi ne računaju vrijeme od događaja važnog za židovstvo nego od nastanka čovječanstva, rođenja prvog čovjeka, Adama. Od tog trenutka do danas prošle su 5772 godine. Međutim s obzirom na to da je godina kod lunarnog kalendara prekratka, nakon određenog vremena napravljen je univerzalni kalendar. Prvo julijanski u doba Gaja Julija Cezara, a nakon toga gregorijanski koji je predložio Papa Grgur 18. On se počeo računati od rođenja Isusa Krista.