Već napamet možemo ponoviti odgovore stručnjaka - trebamo napredak gospodarstva i povećanje proizvodnje. Ali, jesmo li dovoljno pažljivo razmislili što to MI možemo napraviti da popravimo statistiku od koje se ježimo? Konkretni odgovori postoje, a potražila ih je ekipa Provjerenog.
Pročitajte i ovo
Potražili smo pomoć psihologinje, stručnjakinje kad je u pitanju nezaposlenost, koja nam je otkrila što to mogu učiniti bližnji, a što sama nezaposlena osoba kako bi razdoblje bez posla trajalo što kraće. Donosimo i primjere dviju osoba koje su uložile puno truda koji je, u kombinaciji s upornošću – rezultirao zaposljenjem!
Od čistačice do poduzetnice
Svjetlana Banović iz Pule ima 47 godina. Od zaštitarke, sobarice i čistačice postala je uspješna poduzetnica. Kada je imala 40 godina, kaže, dogodila joj se životna prekretnica. 'Počela sam biti jako nezadovoljna jer sam shvatila kako umjesto da idem nekakvim usponom, idem padom i došla sam do toga da sam počela čistiti nekakve urede i jednostavno sam pukla i rekla: to je trenutak kad se moram dignuti i promijeniti nešto u svom životu', prisjeća se Svjetlana. Posudila je novac, upisala i završila studij poduzetništva. 'I onda sam istovremeno učila na tom poslu, u knjigovodstvenom uredu, čistila sam ured navečer, istovremeno sam išla na predavanja tako da je bilo jedno vrlo naporno razdoblje i vrlo kvalitetno, ja sam znala da će bez obzira na sve to jednog dana izaći na dobro', kaže.
Prekvalifikacijom do zapošljenja
U Otok Oštarijski smo se uputili u posjet Damiru Bokuliću, zaštitaru koji trenutačno čuva pogon tvornice betonskih ploča. Kao zaštitar radi tek nekoliko mjeseci. Nakon što je dobio otkaz u poduzeću u kojem je radio 6 godina, prijavio se na Zavod za zapošljavanje. Ubrzo su ga nazvali i pitali je li zainteresiran za prekvalifikaciju – traže se zaštitari, a nema ih mnogo. Damir je pristao. Prekvalifikacija je trajala 5 mjeseci, a već mjesec dana nakon uspješno savladanog tečaja Damir je dobio posao u karlovačkoj zaštitarskoj tvrtki.
Prije prekvalifikacije, Damir je poslao na desetke upita i ponuda za posao. 'Preko interneta, preko Zavoda za zapošljavanje, dosta sam molbi slao', prisjeća se Damir.
O traženju posla je istraživanje radila dr. sc. Darja Maslić Seršić i došla do podataka koji ne zvuče motivirajuće. 'Kad pošaljete ponudu za posao gdje zadovoljavate sve kvalifikacije, u većini slučajeva nećete dobiti nikakav odgovor, kao da ste svoju molbu ili ponudu bacili u Savu, negdje oko 70 posto' kaže psihologinja i dodaje kako s danima nezaposlenosti opada i intenzitet traženja posla, a gube se radne vještine i radne navike.
'Životopis pišete u strahu'
'Vi se ne snalazite, vi ne znate kako tražiti posao, kako napisati dobru ponudu. Vi ste u početku odmah u strahu već pišući svoj životopis kakav ćete dojam ostaviti na svog poslodavca ako napišete da 4 godine bezuspješno tražite posao ili ne radite' objašnjava dr.sc. Maslić Seršić.
Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da gotovo svaka druga nezaposlena osoba zbog nerada teško funkcionira u društvu, pati od potištenosti i depresije. Najrizičnije su osobe srednje životne dobi, koje su pasivne i misle da su otkazom izgubile društveni status, kao i niže obrazovane osobe. Posljedice su vidljive i u cijelom društvu – tako s nezaposlenošću, prema riječima psihologinje Maslić Seršić, raste i stopa alkoholizma, samoubojstava i obiteljskog nasilja.
Zato je važno biti svjestan da možemo pomoći nezaposlenima. 'Da toj osobi date samopouzdanje, pružite joj psihološku podršku i pomoć, emocionalnu podršku i pomoć, da s njom suosjećate, da pružate korisne informacije, da je bodrite', objašnjava psihologinja. Koliko se trud i upornost isplate zna Damir. 'Sada je osjećaj daleko bolji, ipak čim se nešto događa to je drugačije. Ipak je bolje raditi za koliku-toliku plaću, nego bit nezaposlen', kaže tek zaposleni zaštitar.
16 tisuća izbrisano s liste nezaposlenih
Neki su već izgubili nadu, više se ne nadaju, neki zbog zdravstvenog stanja, neki zbog rada na crno, a neki u tom trenutku nisu bili raspoloženi za rad Više od 16 tisuća ljudi u Hrvatskoj s njim se očito ne slaže. Toliko ih je u prvih deset mjeseci prošle godine izbrisano iz evidencije nezaposlenih jer se nisu pridržavali svojih obaveza – nisu se odazivali pozivima Zavoda, odbili su prekvalifikaciju, a neki su čak odbili i konkretne ponude za posao. Takvih je bilo 98 na području karlovačke podružnice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. 'To nije tako velik broj u odnosu na 11 i pol tisuća nezaposlenih koliko mi imamo', kaže ravnateljica prof. Ana Pozderac. 'Neki su već izgubili nadu, više se ne nadaju, neki zbog zdravstvenog stanja, neki zbog rada na crno, a neki u tom trenutku nisu bili raspoloženi za rad', kaže prof. Pozderac i dodaje kako, prema njihovom iskustvu, sve osobe koje su 'izbrisane' iz evidencije nezaposlenih mogu se za 6 mjeseci opet prijaviti na Zavod, što redovito i rade.
Rad u Hrvatskoj potplaćen
Jedini zaključak je da im više odgovara primati naknadu za nezaposlene, nego doista raditi. A takvih ima u svakom društvu. 'Međutim takav postotak ljudi je vrlo mali i zanemariv i on zapravo ne predstavlja neku poteškoću za zdravo društvo', kaže psihologinja Darja Maslić Seršić, stručnjakinja na području psihologije rada. 'Kod nas se često događa da je rad potplaćen. U Hrvatskoj često dolazimo do situacije da vam se najmanje isplati raditi i biti zaposlen. Sve drugo se više isplati', dodaje dr.sc. Maslić Seršić. Tako jednostavna računica kaže da je bolje primati socijalnu pomoć i naknadu za nezaposlene i raditi na crno, nego provoditi blagdane, nedjelje i prekovremene sate na poslu za plaću kojom ne možete pokriti ni osnovne potrebe. Ako plaća uopće i stigne. Što je opet posebna priča.
