Gosti današnje emisije portala Dnevnik.hr bili su budući europarlamentarci Biljana Borzan iz SDP-a, Ivana Maletić iz HDZ-a, Nikola Vuljanić iz laburista, Andrej Plenković iz HDZ-a i Tonino Picula iz SDP-a.
Pročitajte i ovo
Koja je razlika između Sabora i EP?
Što se tiče razlike u radu i funkcioniranju Europskog parlamenta i Hrvatskog sabora, naši europarlamentarci koji su do 1. srpnja ondje promatrači, kažu da je EP mnogo bolje organiziran,a raspored rasprava i tema radi se godinu dana unaprijed.
'Nitko nema većinu. Za sve što hoćete postići, morate naći sugovornika, nekoga tko će razumjeti vaše argumente. Ne možete očekivati da će vas vaše ruke iz stranke podržati, pa samim tim dobiti većinu, treba vam nešto više', rekao je Vuljanić.
Borzan kaže kako u Europskom parlamentu nema 'atmosfere teatra' kao u Saboru. 'U Europskom parlamentu ne pale bećarci, već stručnost', rekla je Borzan.
'Ponekad nisam znala u kojem se gradu budim'
Ivana Maletić, nešto manje poznata u javnosti od ostalih današnjih gostiju rekla je kako je u pregovorima vodila poglavlje 22, Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. 'Jako puno sam radila s Europskom komisijom i upoznala puno ljudi na različitim hijerarhijskim pozicijama. Ponekad nisam znala u kojem se gradu budim, Bruxellesu ili Zagrebu', rekla je Maletić.
Na pitanje što ako bude u sukobu interes Hrvatske i stranke koju predstavljaju u EP, zastupnici su rekli da će braniti interese Hrvatske te naveli primjere zastupnika drugih zemlja. 'Vodit ćemo računa koje će pravne i ekonomske posljedice biti za Hrvatsku pa ćemo kroz svoj stav raditi na tome da odluka ide u prilog Hrvatskoj', rekao je Plenković. 'Kad je u pitanju autoindustrija, Nijemci glasuju u bloku', dodaje Picula. 'Ako je nešto u interesu Hrvatske nikakav politički blok ne može me natjerati da glasujem protiv toga', smatra Vuljanić.
Praksa eurozastupnika je da se bave jednom ili dvije teme. 'Važno je postati izvjestitelj za neku temu ili izvjestitelj u sjeni za neku temu. Tada formulirate liniju koja zagovara vaša politička funkcija i imate priliku više govoriti', kaže Plenković te dodaje da će tema kojom će se on baviti biti proračun. Picula je rako da će se on baviti vanjskopolitičkim pitanjima, a Borzan javnim zdravstvom, zaštitom okoliša i kvalitetom hrane.
Zapošljavanje asistenata
Što se tiče pozicije zastupnika u EP, oni nisu samo političari već i poslodavci, pa će tako imati budžet kojim će moći zapošljavati svoje asistente. 'Naši asistenti moraju biti ljudi koji su stručni za temu za koju smo se i mi specijalizirali' rekla je Maletić. U uredu u Bruxellesu zastupnici mogu imati po tri asistenta, ali i nekoliko njih u državi, odnosno kraja iz kojeg dolaze. Tako će Picula imati asistente i u Zagrebu, a Borzan u Osijeku.
'Imamo ideju da svaki mjesec od rujna dovodimo po jednog stažista. Ideja je da kroz ovih godinu dana cirkulira što više mladih ljudi da oplemenimo i solidariziramo europsko iskustvo. Osim toga, odlučili smo se za sustav kojim ćemo ravnomjerno rasporediti urede za asistente po Hrvatskoj, da ne bude sve centralizirano u Zagrebu', rekao je Plenković.
'Poveznica između Sabora i europskog parlamenta je mogućnost angažmana asistenata. Ali, u EP se pružaju materijalne i sve druge mogućnosti da radiš bolje u suradnji s ljudima koji su kompetentni. Ja sam kao zastupnik u Saboru iskoristio mogućnost programa: Volontiram u Hrvatskom saboru koji se nudi zastupnicima svake godine. Neki zastupnici to iskoriste, neki ne. Moje asistenti koje ću angažirati i u Zagrebu i u Bruxellesu sam upoznao preko tog programa', rekao je Picula.
Osim toga, otvara se i mogućnost da građani Hrvatske posjete institucije Europske unije, preko fonda za nacionalne delegacije. 'Građani preko nas mogu posjetiti institucije u Bruxellesu, odnosno Strasbourgu. U desetak godina svog članstva 20.000 Maltežana je posjetilo preko svojih europskih zastupnika različite institucije. To plaća EU', objasnio je Picula.
Svi su se složili kako će u Europskom parlamentu na sjednicama govoriti hrvatskim jezikom, a na operativnim sastancima na kojima je manje ljudi, engleskim.
Plaća ni blizu 8.000 eura
Iako se govori o plaćama od oko 8.000 eura, naši europaralmentarci kažu da se iz tog iznosa plaća porez Bruxellesu te još 40 posto Zagrebu. 'Nakon što se plati porez Bruxellesu ostaje vam oko 6.200 eura, a hrvatski porezni sustav oduzima nam 40 posto od toga', pojašnjava Picula. 'Naša plaća bit će nešto viša nego sadašnja', pojasnila je Borzan.
>> Vesna Pusić: Nedolazak Angele Merkel ne vidim kao 'pljusku' Hrvatskoj
>> 'Nazove li me premijer Milanović, ja to moram PRIJAVITI'
>> Bivši premijeri otkrili u kojeg aktualnog ministra imaju NAJVIŠE POVJERENJA! Iznenađeni?
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
