Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Na portalu Dnevnik.hr u emisiji uživo gostovalo je troje bivših hrvatskih premijera - Franjo Gregurić, Nikica Valentić i Jadranka Kosor.


Povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Mislav Bago je u posebnoj emisiji ugostio troje bivših hrvatskih premijera - Franju Gregurića, Nikicu Valentić i Jadranku Kosor. Prisjetili su se europskog puta Hrvatske, ali i onoga što je pred nama nakon što uđemo u Uniju.

Vezani članci Slika nije dostupna Što je sve EU dobila ulaskom Hrvatske Slika nije dostupna Independent: 5 stvari koje EU nije znala o Hrvatskoj!

Franjo Gregurić je bio predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, Nikica Valentić je Vladom predsjedao od travnja 1993. do studenog 1995., a tijekom njegova mandata zaustavljena je inflacija te uvedena kuna kao hrvatska valuta. Jadranka Kosor je predsjedala Vladom u trenutku kada je Hrvatska okončala pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

Prva tema razgovora troje premijera bilo je posljednjih 20 godina u kojima je Hrvatska odradila iznimno velik posao. Svih troje bivših premijera složili su se kako je naša zemlja u tom kratkom vremenu odradila posao kao malo koja druga zemlja.

'Često puta sam govorila o europskom putu Hrvatske i napominjala da nam se u 20-ak godina dogodilo puno toga , da smo se našli u krvavom ratu i odmah poslije njega krenuli s europskim putem. Na 20. godišnjicu samostalnosti mi smo završili pregovore. U tih 20-ak godina dogodilo se nevjerojatno puno i treba nas ispunjavati puno više ponosa jer smo se samo branili i obranili, oslobađali, imali strašne prepreke na europskom putu, spomenut ću samo suradnju s međunarodnim sudom za koju smo se mi sami opredijelili', rekla je bivša premijerka Jadranka Kosor.

Franjo Gregurić na čelu Vlade bio je u samim povojima hrvatske države. Prisjetio se tih početaka. 'Ako se sjetite početka, nije bilo lako na početku stvaranja hrvatske države, morali smo donositi teške odluke vezane uz stvaranje i organizirane države. Sve smo ispočetka morali napraviti. Često se pitam kako smo to uspjeli sve zajedno napraviti.
Svi ti ciljevi koji su u početku postavljeni su i ostvareni, godinu dana kasnije dobili smo međunarodno priznanje. Stvorili smo svoju valutu, ustabilili gospodarstvo, na to se moramo podsjetiti. Cilj nije bila samo samostalna i suverena država, kao zemlja s 4,5 milijuna ljudi ne možemo biti u izolaciji. Europska zajednica je već tada postojala, tražili smo način kako ući u tu veliku obitelj europskih zemalja. Meni pomalo ide na živce stalno prebrajamo partizane, ustaše, domobrane... Ma pustimo to, mi smo samostalna suverena država!', rekao je Gregurić.

>> Posljednji intervju Nevena Mimice prije odlaska u Bruxelles

Nikica Valentić na čelu Vlade bio je u vrijeme kada je zaustavljena inflacija i uvedena te stabilizirana kuna. On je uvjeren u uspjeh Hrvatske u EU. 'Uvjeren sam, ne da imamo šansu, nego imamo gol priliku i uvjeren sam da ćemo taj gol i postići', smatra Valentić, ali je svjestan najvećih problema u zemlji te tvrdi kako su među i njima i neispunjavanje maastrichtskih kriterija te siva ekonomija koja je još jaka.

A kako komentiraju pozitivne komentare europskih dužnosnika? Slažu se kako vani vide kvalitete Hrvatske više nego mi sami. 'To je znak da Europa nas cijeni više no što se sami cijenimo. Malodušja u Hrvatskoj bi trebalo biti manje', smatra Gregurić.

'Ovo je prvi put nakon Grčke da jedna zemlja ulazi sama, sigurno da zaokupljamo veliku pozornost. Nevjerojatno puno agencija, televizija, iz cijele Europe traži razgovore, zanima ih da se ponovno prisjetimo europskog puta, govori se o Hrvatskoj na jedan pozitivan način. Mi smo zaista napravili ogroman posao. Naši mnogi dosezi uzor su drugima, o nekim našim reformama se s velikim poštovanjem govori i u EU ulazimo s vrlo važnom kartom i ne smijemo je izgubiti', smatra Kosor.

Iako bivši premijeri vjeruju da Hrvatska u EU može naći svoje mjesto i iskoristiti tu priliku, neke stvari, kažu, treba popraviti. Nikica Valentić smatra kako hitno treba riješiti problem parlamentarne stabilnosti, podrške javnosti i uvesti kvalitetne i sposobne kadrove. Jadranka Kosor poziva na hitne promjene u političkom ponašanju. 'Oni koji danas vode državu i oni koji će je sutra voditi moraju se zalagati za iste vrijednosti kad su u oporbi i kad dođu na vlast', poziva Kosor. Franjo Gregurić situaciju je sagledao s jednog gospodarskog aspekta i pozvao da se radi na malom gospodarstvu koje znatno može potaknuti mehanizme izvoza.

Bivši premijeri smatraju kako nema razloga za bojazan što se tiče poskupljenja nakon 1. srpnja. Tvrde kako razloga za drastična poskupljenja nema, a novi konkurenti na energetskom tržištu pokazali su kako bi neke cijene mogle ići i dolje.

A što s pesimistima i katastrofičarima u društvu? Prevladavaju li oni? 'Da, u društvu u cjelini i u politici osobito. Što katastrofičnije govorite to ćete biti citiraniji, govorim o političkoj sceni. A ako govorite s podacima na temelju iskustva onda je percepcija o takvima kao o nekoj vrsti luzera, ljudi koje nešto gube pa možda traže neko malo utočište. To je vrlo pogrešno', smatra Jadranka Kosor.

Bivši premijeri vide priliku na europskom tržištu. Smatraju kako na jedan uloženi euro možemo dobiti tri europska, ali da se može dogoditi i da se ne dobijemo ništa. Zato, naglašavaju, treba biti sposoban. 'Dobro smo se pozicionirali na tržištu bivše Jugoslavije i u nekim drugim bivšim socijalističkim zemljama, kao što su Rumunjska, Bugarska i Slovenija, sada to imamo opciju proširiti', smatra Gregurić. On smatra i kako kod nas još uvijek prevladava uvjerenje da se među političkim elitama ništa nije promijenilo, no smatra kako se u svim ovim teškoćama ipak vidjelo jedinstvo političkog sustava po pitanju ulaska u EU.

Kao rješenje gospodarskog oporavka vide adekvatno korištenje novca iz fondova. 'Treba konsenzus treba da se fondovi ozbiljno iskoriste. Vlada mora imati petlje, smanjiti onima koji ne stvaraju novi novac, a povećati onima koji ga stvaraju jer će oni povećati ulog. Hitno treba formirati tim stručnjaka. Ova vlada još ima šanse ako od sutra počne rezati. Mora se smanjiti potrošnja, fiskalna ravnoteža je preduvjet. To ne znači da će doći do pada BDP-a. Ne želim da nas troje shvate kao ljude koji smo se odvojili od realnosti, svjesni smo kako je teško. Ali trebaju nam promjene. U Hrvatskoj se efektivno radi 3 sata. Trebaju se stvoriti uvjeti da se radi 7-8 sati efektivno', rekao je Nikica Valentić i dodao kako su smanjenja plaća za 2 posto nedovoljna te da će za kvalitetan put oporavka biti potrebno puno bolnih reformi.

A u kojeg sadašnjeg ministra imaju najviše povjerenja? Složili su kako je to prvenstveno Slavko Linić, a Valentić i Gregurić su tu dodali još i Ivana Vrdoljaka. Ipak kažu kako je potrebno još puno prošiti taj okvir funkcionalnosti kako bi se provele potrebne promjene.

Poteze Zorana Milanovića bivši premijeri shvaćaju, ali nude mu i dobronamjeran savjet. 'Bolje riječ manje nego riječ više. Ostaviti ezopovski jezik, jasno i precizno govoriti' poručio mu je Nikica Valentić i dodao kako se svaki premijer mora znati kontrolirati jer ne uspije li kontrolirati sebe onda nema šanse biti premijer.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook