Ususret lokalnim i EU izborima: 'Demokracija u Hrvatskoj pod upitnikom'

Kako demokratizirati demokraciju pitanje je s GONG-ove dvodnevne međunarodne konferencije "Sajam izbornih inovacija" na kojoj, ususret lokalnim i izborima za EU parlament, sudjeluju brojni hrvatski i inozemni stručnjaci i slažu se da je demokracija proces u stalnom razvoju, ali su različitih mišljenja o tome je li demokracija u krizi ili nije.

Pročitajte i ovo Nakon izbora Peđa Grbin ima novu funkciju predali potpise Idući tjedan u Saboru rasprava o Zakonu o pobačaju: "Prešućuje se puzajuća konzervativna revolucija..."

"Hrvatska je prije više od 20 godina uvela demokratske institute i ima sve pretpostavke za razvoj stabilne i učinkovite demokracije, ali zahtijeva usavršavanje, naročito u situaciji teške gospodarske krize koja se prelijeva u krizu politike i političkih procesa", kazao je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, otvarajući skup.

>> Izbori za Europski parlament: Kandidiralo se 28 lista

Ustvrdio je da u Hrvatskoj i drugdje postoji niz pokazatelja koji govore da je demokracija ponovno stavljena pod znak pitanja, a sve je niža i razina povjerenja građana u političke stranke i političke institucije, ali i u demokraciju kao načelo. Mišljenja je da bi stoga sve veći broj građana mogao prihvatiti i neke nedemokratske poteze ne bi li se izvukli iz gospodarske krize.

Zbog toga je važno, naglašava, iznaći modele i procese kako izaći iz tog stanja, a rješenje vidi u participativnosti odnosno sudjelovanju što većeg broja građana u demokraciji, u jednakosti tj. što 'jednakijem' pristupu u procesu odlučivanja kao i deliberativnosti, ideji da se politički proces i razvoj treba voditi temeljem činjenica.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, pokrovitelja konferencije, Peđa Grbin, inače predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, smatra pak da ne treba posebno isticati da je demokracija pod znakom pitanja jer je to bila kroz cijelu svoju povijest.

Podsjetio je i na riječi britanskog premijera Winstona Churchilla koji je rekao kako od demokracije nitko još nije izmislio bolji sustav. Grbin se nije složio ni s ministrom uprave Arsenom Baukom da je najbolji proporcionalni izborni sustav već smatra da je bolji mješoviti, dodajući pritom da upravo transparentna i javna rasprava o takvim temama čini demokraciju na djelu. "Kroz javnu i transparentnu raspravu te kroz komunikaciju birača i njihovih predstavnika postići ćemo da demokracija zaživi", rekao je Grbin.

'Neće više biti glasanja mrtvih'

Ministar uprave Arsen Bauk također ocjenjuje da se izborni sustav u Hrvatskoj može poboljšati te je podsjetio da uspijevaju razriješiti vječito pitanje popisa birača što se vidi kroz dobru primjenu Zakona o prebivalištu i Zakona o popisu birača donesenih krajem 2012. Zahvaljujući tome, naveo je, više neće biti slučajeva da glasuju mrtvi ili da u jednom mjestu glasuje i po deset stogodišnjaka, posebice u mjestima uz granicu s BiH.

Bauk napominje da će, kad je riječ o lokalnim izborima, ostati neposredan izbor gradonačelnika i načelnika kako bi se vidjelo donosi li takav sustav poboljšanja ili pak pogoršanja. Rekao je i da treba postići da svaki glas vrijedi jednako - promjenom broja zastupnika iz izborne jedinice ili promjenom njezinih granica pa tako, primjerice u Zagrebu, izborne jedinice trebaju pokrivati granice gradskih četvrti. Ipak, dodaje, nećemo ići u radikalne izmjene.

'Izborni sustav stalno treba unapređivati'

U godini koju je EU proglasila Godinom građana, britansko veleposlanstvo podržalo je hrvatska nastojanja u razvoju demokracije. Britanski veleposlanik David Slinn naglasio je da su slobodni i transparentni izbori tu ključni, kao i da se izborni sustav treba stalno unapređivati kako bi rezultati izbora bili istinski odraz mišljenja građana.

Izrazio je zadovoljstvo što su Hrvatskoj, na pragu ulaska u EU, mogli pomoći u tom procesu, a posebno je naglasio važnost novih medija i društvenih mreža u procesu demokratizacije.

O inovacijama u izbornom procesu i načinima sudjelovanja građana u procesu odlučivanja govorit će predstavnici političke i sudbene vlasti, profesori, novinari, predstavnici udruga i manjina, pa i predstavnici Piratske stranke. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook