Krnji Ustavni sud: O novim sucima razgovarat će se i na obali Bospora

Ustavni sud od ponedjeljka radi u nepotpunom sastavu, zbog izostanka dogovora vladajućih i oporbe o izboru tri nova suca, a nakon prošlotjednih neformalnih konzultacija obje strane izražavaju skroman i oprezan optimizam oko uspjeha dogovora o popunjavanju upražnjenih mjesta.

tri vijesti o kojima se priča Povijesni izbori u Mađarskoj Pobjednički govor Petera Magyara: "Uspjeli smo. Oslobodili smo Mađarsku" PORUKA IZ MOSKVE Orbanov poraz izazvao reakcije u Rusiji, oglasio se Putinov suradnik: "Ovo će samo ubrzati..." u tijeku Rat na Bliskom istoku Američka vojska počinje blokadu iranskih luka: Pogledajte što se dogodilo s cijenama nafte

Ustavni sud Republike Hrvatske radi u krnjem sastavu, s 10 sudaca, s obzirom na to da je u nedjelju 12. travnja istekao produljeni šestomjesečni mandat bivšem predsjedniku te institucije Miroslavu Šeparoviću, te sucima Mati Arloviću i Goranu Selancu, a Hrvatski sabor u međuvremenu, zbog političkih sukoba, nije izabrao tri nova suca. Njihov osmogodišnji mandat istekao je 12. listopada prošle godine, a kako do tog datuma nisu izabrani novi mandat im je po sili zakona produljen za još šest mjeseci.

Do zastoja u pregovorima je došlo početkom siječnja kada je predsjednik HDZ-a i Vlade Andrej Plenković zatražio da se u paketu biraju novi ustavni suci i predsjednik Vrhovnog suda, koji također nije izabran već više od godinu dana, na što oporba nije pristala, ocijenivši da je riječ o "protuustavnom i nezakonitom prijedlogu i pokušaju HDZ-a da ovlada svim nezavisnim institucijama". Oporba je problematizirala i stav vladajućih da sastav Ustavnog suda treba slijediti raspodjelu u parlamentu te da većina treba predložiti dva, a opozicija jednog kandidata.

Kako pomaka u razgovorima nije bilo, predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić 25. ožujka pismom je pozvao "sve zastupnice i zastupnike Hrvatskog sabora da izvrše svoju ustavnu dužnost i izaberu tri sutkinje/suca Ustavnog suda Republike Hrvatske kako bi se osiguralo nesmetano i kontinuirano izvršavanje Ustavom Republike Hrvatske propisanih nadležnosti Ustavnog suda Republike Hrvatske". Prema izvorima iz vladajuće koalicije, na prošlotjednom koalicijskom sastanku, premijer Plenković od partnera u većini je zatražio i dobio suglasnost da s oporbom pokuša iznaći dogovor o tri nova ustavna suca.

Prvi pokazatelj mogućnosti dogovora sjednica Odbora za pravosuđe u utorak

Uslijedila je potom i sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav prošloga četvrtka, sazvana potpisima članova iz redova SDP-a i Možemo!, koja je u formalnom dijelu trajala vrlo kratko, bez konkretnih pomaka, dok su neformalne konzultacije koje su potom uslijedile iznjedrile "dogovor da će se dogovarati".

I vladajući i oporba su nakon tih konzultacija izrazile skroman i oprezan optimizam da više nije nemoguće da se dogovor ipak postigne do 21. travnja za kada je u Saboru zakazano glasanje o do tada raspravljenim točkama dnevnog reda. Bude li dobre volje i političke odgovornosti, tada bi se moglo glasati i o tri nova ustavna suca i o novom čelniku Vrhovnog suda.

Prvi pokazatelj hoće li do dogovora doći bit će sjednica Odbora za pravosuđe, na kojoj je i točka dnevnog reda davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika Vrhovnog suda koje se potom prosljeđuje predsjedniku Republike, nakon čega bi on Saboru trebao predložiti kandidata. Oporbi je deblokada izbora čelnika VS-a preduvjet za nastavak pregovora, a kako su vladajući šest puta do sada tu točku skidali s dnevnog reda ili rušili kvorum, uspiju li dati mišljenje iz sedmog pokušaja, to će značiti pomak s mrtve točke i u pregovorima o ustavnim sucima.

Glavni pregovarači o ustavnim sucima vjerojatno će razgovarati i na obali Bospora

Ovoga tjedna slijede pregovori o modelu kojim će birati ustavne suce, a iz redova vladajućih više ne govore da omjer novih sudaca treba biti 2:1 u njihovu korist nego da je "njihov interes izabrati tri kvalitetna ustavna suca kojima je Ustav na prvom mjestu". Neslužbeni navodi iz krugova uključenih u pregovore govore da se ne bi išlo na plenarno izjašnjavanje o svih 13 kandidata, kako je opozicija prvotno predlagala, nego bi se lista suzila na tri imena koliko je i potrebno izabrati. Navodno su i najbliži modelu izbora – jedan kandidat vladajućih bez prava veta oporbe, jedan prijedlog oporbe bez prava veta vladajućih i treći kompromisni kandidat, i, kako neki od involviranih u proces tvrde, "to je i jedini mogući način da se dogovorimo".

Premda svi tvrde da se o imenima još uopće nije razgovaralo, kuloarima se šire neslužbeni navodi da su "spitzenkandidati" vladajućih Željko Pajalić, Mladen Sučević i Lidija Vidjak, oporba bi inzistirala na Goranu Selancu, a kompromis bi se možda mogao naći oko Štefice Stažnik. Sve to je, međutim, još u zoni nagađanja, a tijekom ovog tjedna vodit će se neformalni razgovori koji će pokazati postoji li mogućnost dogovora.

Sjednica Odbora za Ustav koja bi trebala utvrditi listu s kojom će se pred plenum na izjašnjavanje, ovoga tjedna neće se sazivati, odnosno, bude li dogovora, bit će sazvanaza ponedjeljak 20. travnja, dan prije glasanja u Saboru. Do tada će biti samo neformalnih razgovora, između ostaloga, i zato što glavni pregovarači, HDZ-ov Ivan Malenica i SDP-ov Saša Đujić, ujedno predsjednik i potpredsjednik Odbora za Ustav, sudjeluju na sastanku Interparlamentarne unije u Istanbulu, tako da će vjerojatno i na obali Bospora biti neformalnih razgovora o izboru tri nova ustavna suca.

Odbor za Ustav krajem listopada prošle godine utvrdio je da su sve formalne uvjete za kandidaturu ispunili Senad Bajramović, Marko Bonifačić, Neven Cirkveni, Željko Matijašec, Oliver Mittermayer, Željko Pajalić, Mate Tomislav Peroš, Goran Selanec, Domagoj Sivrić, Štefica Stažnik, Ljiljana Stipišić, Mladen Sučević i Lidija Vidjak, a za njihov izbor potrebna je dvotrećinska parlamentarna većina od 101 glasa.