O najavi kandidature predsjednika Republike Zorana Milanovića na predstojećim parlamentarnim izborima na SDP-ovoj listi izjasnit će se Ustavni sud u ponedjeljak.
U međuvremenu, svoje je mišljenje izrazio dobar dio stručne javnosti, a neki su dali i dodatna objašnjenja. Jedna od njih je Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, koja se u subotu navečer još jednom oglasila i na društvenim mrežama objavila poduže tumačenje aktualne situacije i budućih poteza različitih aktera.
Uspoređivanje krušaka i jabuka
Barić je najprije istaknula da nema usporedbe s razdobljem od 1990. do 2000. godine: ''Tada su na snazi bile druge ustavne odredbe, polupredsjednički sustav, predsjednik Republike Hrvatske (PRH) bio je ujedno i član/predsjednik političke stranke jer je tako Ustav omogućavao. Od studenog 2000. to smo ukinuli, ograničili i promijenili ulogu PRH-a, njegov ustavni položaj i dužnosti. To jednostavno više nismo željeli jer smo uvidjeli koliko je opasno tzv. imperijalno predsjedništvo.''
''Sve što nije zabranjeno, dopušteno je – temeljna je ustavna maksima koja se odnosi na ljudska prava i slobode, tj. na nas kao pojedince. Na državna tijela primjenjuje se temeljna ustavna maksima – dopušteno je samo ono što je izričito dopušteno, ostalo je zabranjeno. To su temeljne maksime vladavine prava koje zna svaki student prve godine prava. Ustav štiti nas, ljude, ne državna tijela. Nemojmo ljudima pričati ustavne neistine da državna tijela mogu sve osim onoga što im je izričito zabranjeno, kad je upravo suprotno'', upozorila je Barić.
Pročitajte i ovo
Istaknula je i da su usporedbe izbora za Europski parlament i izbora za Hrvatski sabor također neosnovane: ''Osim već rečenog da je PRH-u izričito dopušteno sudjelovati na izborima za Europski parlament, i to je jednako jasno kao i da mu nije dopušteno sudjelovati na domaćim izborima, puno je važnije razumjeti ulogu PRH-a u ustavnom poretku RH te ustroj i položaj tijela EU-a kako bismo shvatili da različito reguliranje tih dviju situacija - sudjelovanja na nacionalnim parlamentarnim izborima i sudjelovanja na europskim parlamentarnim izborima - nije u kontradikciji, već upravo logična i najnormalnija posljedica razlikovanja suverene nacionalne države od supranacionalne organizacije EU-a.''
''Položaj PRH-a u nacionalnoj državi RH jest položaj neutralnog, neovisnog, nestranačkog i nadstranačkog jamca stabilnosti vlasti. Stabilnost vlasti nemojmo miješati s pojmom slaganja s odlukama te vlasti ili politikama te vlasti. Stabilnost vlasti tijekom parlamentarnih izbora posebno je u rukama PRH-a. On u tom razdoblju jedini ima puni izborni legitimitet, ostala dva tijela stvarne političke vlasti - Hrvatski sabor i Vlada RH - u tehničkom su i time ograničenom mandatu'', podsjetila je ustavna stručnjakinja.
Također je podsjetila da PRH saziva na konstituirajuću sjednicu novoizabrane zastupnice i zastupnike: ''PRH poziva na konzultacije novoizabrane zastupnice i zastupnike. PRH povjerava mandat onome koji prikupi većinu. PRH produžuje mandat mandataru. PRH imenuje drugog mandatara. PRH, ako se ne oformi nova Vlada RH, imenuje privremenu nestranačku vladu i raspušta Hrvatski sabor te raspisuje još jedne izbore. Sve je to jamstvo stabilnosti vlasti i to je njegova jedina uloga tijekom nacionalnih parlamentarnih izbora nakon što ih raspiše.''
Pročitajte i ovo
U odnosu na Europski parlament (EP), naglasila je, situacija je drukčija: ''EP je tijelo nadnacionalne organizacije koje funkcionira kao neka vrsta 'doma' EU-a. Izbori za EP ne utječu na stabilnost nacionalne vlasti, na egzistenciju Hrvatskog sabora, na egzistenciju Vlade RH. Oni mogu biti svojevrsni pokazatelj, svojevrsna anketa trenutačne popularnosti nacionalnih političkih opcija. No izbori za EP nisu izbori o egzistenciji državnih tijela niti utječu na stabilnost vlasti.''
''U svakom slučaju, u izborima za EP PRH nema nikakvu ulogu, osim određivanja samog dana izbora, a taj dan zapravo i nije osobito slobodan odrediti jer je to, po zakonu o izborima za EP, uvijek nedjelja, i to unutar razdoblja koje odredi EU. Dakle, u pravilu nema izbora, nego nedjelja unutar tog razdoblja od nekoliko dana (eto, ove godine to je razdoblje od 6. do 9. lipnja, a kako je 9. lipnja jedina nedjelja, onda znamo kada su i prije same formalne odluke PRH-a)'', dodala je.
''Stoga je navođenje ove usporedbe – nacionalni parlamentarni izbori (gdje nema vlasti, tek je moramo formirati) i europski parlamentarni izbori (gdje formiramo predstavničko tijelo svih građana EU-a ne utječući na nacionalnu vlast i nacionalna tijela) – neprimjereno'', kazala je Barić.
Pročitajte i ovo
Ima jedna dobra stvar
No u svemu ima i jedna dobra stvar, zaključila je ustavna stručnjakinja u svojoj objavi na Facebooku: ''Ipak, dobro je da se i na ovaj način informiramo o položaju raznih tijela i o izborima raznih razina, a koji su nam - kao građanima - svima važni jer tijela koja izaberemo, tj. naši predstavnici u njima, odlučuju o pravilima koja se odnose na sve nas. Zato je važno zainteresirano i informirano sudjelovati na svim izborima.''
