Djeca se u Hrvatskoj osjećaju sigurno, no čak 42 posto osmogodišnjaka brine se oko jedne stvari

To je zaključak velikog istraživanja "Subjektivna dobrobit djece u  Hrvatskoj" kojeg su proveli UNICEF i Pravni fakultet u Zagrebu. 

tri vijesti o kojima se priča KINA I JAPAN Sukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad" Oglasila se premijerka Snažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku Šokirao objavom Orban tvrdi: "Bruxelles se priprema za rat s Rusijom. Već je određen i datum"

Ovo je prvo takvo istraživanje u Hrvatskoj, a u njemu je sudjelovalo 3507 djece u dobi od 8, 10 i 12 godina, iz 237 razreda 41 osnovne škole iz svih županija. 

"Čak 90% desetogodišnjaka te 80% osmogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka u Hrvatskoj izrazito je zadovoljno svojim životom", kaže istraživanje. 

No kako djeca rastu, postaju i veći "mrgudi". S dobi pada razina ugodnog i raste razina neugodnog raspoloženja, a pada i kvaliteta vršnjačkih odnosa te procjena ukupne dobrobiti. 

Istraživanje je ispitivalo različite aspekte subjektivne dobrobiti u osam područja djetetova života: dom, obitelj, novac i stvari koje imaju, odnosi s prijateljima i drugim ljudima, susjedstvo u kojem žive, škola, slobodno vrijeme te slika o sebi.

Kako rastu, sve manje vremena provode vani

No, iako se više od 90% djece osjeća se sigurno kod kuće, između 5% i 9% djece ne osjeća se sigurno na putu do škole, 11% učenika 6. razreda smatra da Hrvatska baš nije sigurna zemlja, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi pada s dobi.

Više od 90% djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42% osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji. Svojom obitelji zadovoljno je 96 % djece, no 7% do 8% djece tvrdi da s obitelji nikad ne razgovara i ne zabavlja se ili da to čini rijetko.

Čak 90% učenika drugog, 88% učenika četvrtog i 76% učenika šestog razreda zadovoljno školom. Više od 80% djece zadovoljno je susjedstvom u kojem živi, no s dobi se smanjuje broj onih koji smatraju da u susjedstvu ima dovoljno mjesta za igru ili zabavu, da postoji netko tko će im pomoći ako imaju problem te da su odrasli u susjedstvu dobri prema djeci.

Velika većina ih je zadovoljna kvalitetom slobodnog vremena, no kako odrastaju, sve manje vremena provode vani.

"Ni jedna generacija ne smije biti na čekanju"

U UNICEF-u napominju da je istraživanje važno jer je netko napokon zamolio djecu da iskažu svoje stavove. To je, kažu važno da daljnje praćenje dobrobiti djece u Hrvatskoj. 

"U različitim okolnostima, a posebno današnjim kada se suočavamo sa zdravstvenom krizom i gospodarskim izazovima. Uvidi djece pomažu nam da usmjerimo svoja ulaganja tamo gdje je najpotrebnije i da reagiramo brže. Ni jedna generacija djevojčica i dječaka ne smije biti 'na čekanju' dok ne dođu bolja vremena. Djeca imaju samo jedno djetinjstvo i njega žive upravo sada”, poručila je Regina M. Castillo, predstojnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

Pročitajte i ovo DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Brojke su neumoljive: I dalje pada broj učenika, a u ponavljanju razreda prednjače – dječaci

Pročitajte i ovo kreativnost i strpljenje Samoizolacija teško pada učenicima i vrtićkoj djeci: Stručnjakinja otkriva kako im možete olakšati tih 14 dana unutar četiri zida

"Kako bismo mogli pratiti razinu dobrobiti djece i poticati djelotvornije i društveno odgovornije djelovanje za djecu, nužno je da uz niz objektivnih pokazatelja, kao što je, primjerice, njihovo zdravlje ili ekonomska situacija njihove obitelji, znamo i što djeca misle i osjećaju o svom životu u cjelini, značajnim životnim događajima i okolnostima u kojima žive i odrastaju", izjavila je prof. dr. sc. Marina Ajduković, voditeljica istraživačkog tima.

Zamjenica pravobranitekjice za djecu, Maja Gabelica Šupljika kaže ovi rezultati predstavljaju glas djece koji trebaju čuti svi koji rade s djecom i za djecu, ali i oni koji rade s brojevima i koji odlučuju o sredstvima za prava djece.