UN-ov odbor za prava osoba s invaliditetom 17. je travnja preporučio da hrvatska vlada popravi zaštitu prava ljudi s invaliditetom, da provede pravne reforme kako bi svi ljudi s invaliditetom koji su smješteni u neku instituciju dobili priliku vratiti se u zajednicu.
Pročitajte i ovo
"UN-ov pregled jasno kaže koje korake Hrvatska mora poduzeti kako bi zaštitila prava ljudi s invaliditetom", rekla je Shantha Rau Barriga, direktorica za prava osoba s invaliditetom u HRW-u. "SAD je samo pitanje hoće li hrvatska vlada odmah djelovati i provesti te reforme".
Čačić: Građani plaćaju Vladinu nesposobnost da napravi rezove
UN-ov odbor od 18 nezavisnih stručnjaka temeljito je pregledao stanje zaštite prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, u skladu s Konvencijom o pravima ljudi s invaliditetom koje je Hrvatska potpisnica od 2008., a nalazi su odgovor na hrvatski izvještaj odboru.
Odbor je primijetio da je Hrvatska ostvarila određen napredak u zaštiti ljudi s invaliditetom, ali zakonodavstvo još nije zadovoljavajuće pa se od hrvatske vlade traži sveobuhvatan pregled postojećih zakona i usklađivanje s Konvencijom.
'Hrvatska se vlada mora više potruditi'
Iako Hrvatska ima plan "deinstitucionalizacije" kojim kani ljude premjestiti iz institucija u kojima stalno borave i reintegrirati ih u zajednicu, odbor je kritizira jer iz toga plana isključuje privatne institucije, odjele trajnog smještaja psihijatrijskih bolnica i domove za odrasle. HRW je otkrio da je u Hrvatskoj više od 8200 ljudi i dalje segregirano u tim institucijama, a mnogi i bez pristanka.
Osobito je, tvrdi odbor, "visoka stopa napuštanja i institucionaliziranja djece s invaliditetom".
"Hrvatska se vlada mora više potruditi da bi sve osobe s invaliditetom koje su zarobljene u državnim ili privatnim ustanovama, koje su u psihijatrijskim bolnicama i domovima bez pristanka, ušle u taj proces deinstitucionalizacije", kaže Barriga. "Hrvatska treba uložiti u osiguravanje smještaja i potpore unutar zajednice kako ljudi s invaliditetom mogu dostojanstveno samostalno živjeti".
Sporno je i pravo na pravni subjektivitet: HRW je ustanovio da je u Hrvatskoj oko 18 tisuća ljudi s intelektualnim i psihosocijalnilm invaliditetom ima skrbnika. Ti ljudi ne smiju donositi odluke o svojim temeljnim pravima, poput sklapanja braka i zasnivanja obitelji, potpisivanja ugovora o radu ili slobodnog raspolaganja imovinom.
Loš sustav skrbništva
Brojni među njima imaju skrbnika kojega često imenuje država, koji za njih donosi sve odluke, pa Odbor traži od Hrvatske da ukine taj sustav skrbništva i osigura "široku mrežu mjera koje će poštovati autonomiju, volju i želje" tih osoba.
Odbor od Hrvatske traži i da povuče zakone koji dopuštaju prisilnu institucionalizaciju osoba s invaliditetom, te "čestu upotrebu neželjenih metoda liječenja, mjera obuzdavanja i druge oblike ponižavajućeg odnosa" prema osobama s invaliditetom.
Hrvatska bi morala zabraniti, kaže Odbor, sterilizaciju osoba s invaliditetom ako one ne daju pristanak nakon što su informirane o zahvatu i shvatile su ga. Trenutačno hrvatski zakon o mentalnom zdravlju dopušta sterilizaciju ako taj zahtjev postave roditelji ili skrbnici.
"Izvještaj Odbora neugodan je podsjetnik na mnoge mane u odnosu hrvatskih vlasti prema osobama s invaliditetom", kaže Barriga. "UN-ov odbor pruža jasne smjernice za reforme, a Hrvatska bi, kao najnovija članica Europske unije, morala te preporuke što prije provesti". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
-
Ukidaju se kontroleDvije zemlje ulaze u Schengen: "Ovo je povijesni trenutak za njih, ali i za Europsku uniju"
