Nakon kratke i teške bolesti u noći sa subote na nedjelju u 3:05 sati umro je Ivica Račan, bivši hrvatski premijer i donedavni predsjednik SDP-a.


Obitelji Ivice Račana i SDP-u stižu brojni izrazi sućuti građana, prijatelja, stranačkih čelnika i državnih dužnosnika iz zemlje i inozemstva. U dugom redu čekalo se za upis u Knjigu žalosti, u koju se upisao i predsjednik RH Stjepan Mesić. 

Vezani članci Slika nije dostupna Račanovo zdravstveno stanje se popravlja Slika nije dostupna Račan ipak ne mora na kemoterapiju

Na hrvatskoj političkoj sceni, a čini se i u javnosti, sklapa se svojevrsni konsenzus - Račan je čovjek koji je zadužio Hrvatsku.

Priznali su to danas otvoreno svi relevantni sudionici moderne hrvatske političke scene. Spominje se njegova ključna uloga u opiranju Miloševićevoj velikosrpskoj politici, kada je, usprkos mnogim kasnijim zamjerkama na njegovom 'odlučnom možda', doista odlučno poveo Hrvatsku u demokraciju.

>> Sućut predsjednika Mesića članovima SDP-a

>> Sanader: Račan jedan od aktera suvremene hrvatske povijesti 

>> Mesić: 'Najbolje odluke donosio je kad je bilo najteže'

>> Šeks: 'Smrću Ivice Račana Hrvatska osiromašena' 

>> Reakcije političkih stranaka u povodu smrti Ivice Račana 

>> Drnovšek izrazio sućut u povodu Račanove smrti 

>> Tadić uputio sućut Račanovoj obitelji, Mesiću i građanima Hrvatske

>> Agencije: Račan jedna od ključnih osoba nedavne Hrvatske povijesti 

>> U povodu smrti Ivice Račana u središnjici SDP-a otvorena Knjiga žalosti

>> 'Sagradio je cestu na kojoj se više nećemo vidjeti'

>> Komemoracija u povodu Račanove smrti u srijedu u 'Lisinskom'

>> Kronologija Račanove bolesti

>>
Biografija Ivica Račana

>> Račanovo oproštajno pismo

Organizirao je tada demokratske izbore, ali ne u najkraćem roku - Račanu je stalo da se sve tadašnje političke opcije prezentiraju hrvatskoj javnosti te da ona na temelju iznesenih programa sama odabere kojim će putem Hrvatska krenuti u izgradnju svoje samostalnosti - i to na štetu svoje stranke.

Nakon poraza na prvim demokratskim izborima, Račan razmišlja o povlačenju iz politike. No, ubrzo odlučuje nastaviti s razvojem socijaldemokracije u Hrvatskoj.

Nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koalicija okupljena oko SDP-a i pod Račanovim vodstvom pobjeđuje na izborima 2000. godine.

Ivica Račan postaje premijer i preuzima na sebe novu tešku zadaću - izvlačenje države iz međunarodne izolacije u koju je zapala pod vodstvom HDZ-a.

I tu je zadaću Račan, iako u teškim okolnostima, odradio više-manje do kraja i ostavio u naslijeđe budućoj vladi HDZ-a, na čelu s Ivom Sanaderom, da nastavi putem koji je upravo Račan 'raskrčio'.

U svojem političkom djelovanju Ivica Račan pokazao je, slažu se danas svi akteri hrvatske političke scene, iznimnu mudrost, tražeći uvijek dugoročna rješenja, svjestan odgovornosti prema biračima koje zastupa, ali i općenite odgovornosti političara prema građanima zemlje u kojoj živi i djeluje i čiju budućnost, izravno ili ne, kreira.

Ta se odgovornost možda najbolje ogleda u njegovoj izjavi: 'Vlast se može izgubiti, ali obraz ne'.

Zbog svoje spremnosti na kompromise dobio je i velike kritičare, no ta njegova sklonost uvijek je bila usmjerena na konstruktivne, a ne bilo kakve kompromise, pri ćemu se uvijek držao dogovorenog.

A u ključnim trenucima, priznaju mu danas mnogi, bio je iznimno odlučan.

- Najbolje odluke donosio je kad je bilo najteže, izjavio je u nedjelju predsjednik Stjepan Mesić.

Po mnogima, otišao je čovjek koji je Hrvatsku učio demokraciji i koji će, uza sve to, ostati zapamćen po poštenju, koje su mu odavno priznali i politički oponenti i hrvatska javnost. 

Nakon što je 31. siječnja javnosti priopćio da se zbog teške bolesti na određeno vrijeme povlači iz javnog života, Ivica Račan je hospitaliziran u Gradskoj klinici u Münchenu, gdje mu je ustanovljen karcinom uretera.

Predsjednik SDP-a podnio je ostavku 11. travnja 2007. godine. <br><br> "Kolegice i kolege, prijatelji, drugarice i drugovi! Suočen s teškom bolešću nastavljam svoju borbu za život, ali je vrijeme da vam zahvalim na zajedničkom radu i podršci u mom političkom djelovanju. <br><br> Zajedno smo gradili stranku i ponosan sam na Socijaldemokratsku partiju koju smo stvorili. Ponosan sam na vrijednosti - moral, rad, poštenje i toleranciju koje smo neizbrisivo ugradili u politički život Lijepe naše. Učinio sam koliko sam znao i mogao. <br><br> Ovime podnosim ostavku na mjesto predsjednika Stranke i morat ćete nastaviti bez mene. Novu snagu pronađite na izbornoj konvenciji, a ja sam siguran da ona u SDP-u postoji."

Operativnim zahvatom uklonjeni su mu lijevi bubreg, ureter i limfni čvorovi, dok se za tumor u ramenu ustanovilo da su metastaze karcinoma uretera, a ne atipični tumor ramena, kao što su govorile prve dijagnoze. Drugom operacijom mu je odstranjena metastaza tumora iz mišića desnog ramena. 

Račan se nakon dviju operacija tumora u Münchenu, u Zagreb vratio 10. ožujka. Propisana mu je terapija, te se od tada nalazio na kućnom liječenju. 

Predsjednik SDP-a  je ponovno hospitaliziran u KBC-u Zagreb 23. ožujka zbog komplikacija vezanih uz osnovnu bolest i nastavka liječenja. Tada se istaknulo kako se "ne očekuje da će Račan dugo ostati u bolnici". 

No, odlazak na kućno liječenje odgođen je kako bi se izbjegao svakodnevni prijevoz od kuće do bolnice, jer je Račanu započeto zračenje desnog ramena.

'Zdravstveno stanje Ivice Račana je stabilno, a nakon dva dana pauze nastavlja se zračenje u predjelu desnog ramena', izvijestio je SDP 9. travnja, dodavši i kako će se intenzivno liječenje do daljnjega provoditi u bolnici.

Nekoliko dana kasnije, 12. travnja, iz SDP-a je priopćeno da "unatoč mjerama intenzivnog liječenja kod Ivice Račana nema poboljšanja zdravstvenoga stanja", a isti dan kasnije stigla je obavijest da je "zdravstveno stanje Ivice Račana i dalje kritično te da, zbog općeg stanja organizma te primijenjenih lijekova, došlo do poremećaja svijesti te ne komunicira s okolinom."

21. travnja jedan od voditelja liječničkoga tima koji brine o Ivici Račanu, dr. Mirando Mrsić izvijestio je da unatoč poboljšanju i usporenju napredovanja tumora, Račanovo zdravstveno stanje, zbog općega stanja organizma i mogućnosti pojave novih metastaza, i dalje krajnje ozbiljno.

Ivica Račan (1944.-2007.)

Ivica Račan rođen je 1944. godine u njemačkom gradu  Ebersbach. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Radio je kao istraživač u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. 

Od 1972. do 1982. član je Predsjedništva CK Saveza komunista Jugoslavije. 

Od 1982. do 1986. direktor je Političke škole "J.B. Tito" u Kumrovcu te urednik časopisa za društveno-politička istraživanja "Kumrovečki zapisi". 

Od 1986. do 1989. godine član je Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, gdje se zajedno sa slovenskim članovima zalagao za politički pluralizam. 

13. prosinca 1989. postaje predsjednik CK SK Hrvatske; objavljuje da će za četiri mjeseca biti održani prvi demokratski višestranački izbori u Hrvatskoj.

23. siječnja 1990. predvodi hrvatsko izaslanstvo Saveza komunista na 14. kongres u Beogradu, gdje se otvoreno sukobljava sa Slobodanom Miloševićem, njegovim ultranacionalistima i dogmatskom većinom. 

Odlazi s hrvatskim izaslanstvom s kongresa te zajedno sa slovenskim izaslanicima napušta Beograd.

1990. organizira prve demokratske, višestranačke izbore u Hrvatskoj i nadzire mirni prijenos vlasti na tada pobjednički HDZ. 

Iste godine postaje zastupnik u Saboru, gdje kao vođa demokratske struje u bivšem SKH, preimenuje i reformira ju u Stranku demokratskih promjena, a 1991. u Socijaldemokratsku partiju Hrvatske - SDP. 

1992. i 1995. ponovno je izabran za zastupnika u Zastupničkome domu Sabora.

Nakon pobjede na parlamentarnim izborima, 27. siječnja imenovan je predsjednikom Vlade Republike Hrvatske.

Na Osmoj Konvenciji SDP-a, 2. prosinca 2000. ponovno je izabran za predsjednika, a to se dogodilo i na 9. Konvenciji 8. svibnja 2004.

2005. godine postaje predsjednikom Nacionalnog odbora za praćenje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji.