Ulaganje u domaću proizvodnju, zaštitu okoliša i obrazovanje

Jurčić je svjetsku recesiju ocijenio najvećom krizom industrijske civilizacije, daleko većom od one 1930-ih godina, pa i početkom kraja industrijske civilizacije.'Potezi američkog predsjednika Baracka Obame i britanskog premijera Gordona Browna, pokazuju da su ti svjetski čelnici svjesni da starim tehnologijama, starom energijom, starom organizacijom i starim ideologijama nećemo moći izaći iz krize', kazao je Jurčić.

Pročitajte i ovo Nova ili drugi val stare krize 'Vrijeme je za stvaranje nove civilizacije' Predsjednički kandidati na Dnevnik.hr-u Mesićeva potpora kandidatima - 'Vjetar u leđa' ili smetnja?

'Država najprije treba 'oživjeti' domaću proizvodnju pa potom poticati potrošnju, ali pritom strogo pratiti kriterije održivosti', kazao je Jurčić Naveo je da Hrvatska ima i 'vlastitu krizu' pa hrvatska Vlada ne može poticati potrošnju u situaciji kad 70 posto proizvoda uvozimo. 'Zbog toga bi država najprije trebala 'oživjeti' domaću proizvodnju pa potom poticati potrošnju, ali pritom strogo pratiti kriterije održivosti', kazao je Jurčić i naveo njemački primjer gdje ulažu milijarde eura u nove tehnologije za toplinsku izolaciju zgrada (tzv. pasivne odnosno niskoenergetske kuće) i tako s jedne strane potiču zapošljavanje, a s druge strane štede energiju.

Predsjednica Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a Mirela Holy je ustvrdila da zaštita okoliša u uvjetima recesije 'može izgubiti' jer se obično troškovi 'režu' najprije na ekologiji, ali može i profitirati ako se gospodarstvo restrukturira tako da potiče ekološku industriju, eko-poljoprivredu, eko-turizam i ulaganje u obnovljive izvore energije. 'Vjerujem da će Hrvatska prepoznati krizu kao priliku, ali nisam preveliki optimist jer u Strategiji održivog razvitka, nedavnoj prihvaćenoj u Saboru, nema konkretnih mjera realizacije', kazala je Holy.

Na tribini su i pripadnici brojnih nevladinih udruga iznijeli svoje prijedloge za izlazak iz recesije: od 'brendiranja' vode kao važnog hrvatskog izvoznog proizvoda do razvoja sustava održivog gospodarenja otpadom gdje bi se moglo zaposliti nekoliko tisuća ljudi.