'Nesreće u nuklearkama, posebice černobilskoj, a danas u Fukushimi, aktualiziraju pitanje nuklearne energije. Mnogi su se baš sada sjetili preispitati sigurnost svojih elektrana. Zagovornici nuklearne energije često ističu pesimizam u trajanju fosilnih goriva, a protivnici ističu njihovu veliku, do sada i potvrđenu, opasnost za ljude i okoliš. Pritom se često postavljaju pitanja sigurnosti postrojenja, odnosno opasnosti za ljude i okoliš', izjavio je Cifrić, prvi ministar zaštite okoliša u samostalnoj Hrvatskoj, upitan je li katastrofa s japanskim reaktorima kraj atomskog doba.
Podsjeća kako je svrstavanja 'za' (optimisti) i 'protiv' (pesimisti) nuklearki bilo aktualno prije kao i danas. No sam problem energije ima više aspekata. Primjerice, sigurnosni, vojni, ekonomski, vremenski, politički, civilizacijski, antropološki itd., rekao je, napomenuvši kako o sigurnosti nuklearki moraju jamčiti stručnjaci za to područje, a kontrola mora biti međunarodna, budući da sadašnja očito nije baš učinkovita.
'Problem nuklearnog goriva duboko zadire i u problem nuklearnog naoružanja s kojim raspolaže 20-ak zemalja', rekao je, dodavši kako je najprije proizvedena bomba za masovna razaranja - čovjekova zdravlja, dobara i okoliša (Hirošima, Nagasaki), jer je o tome odlučivala politika.
Po Cifrićevim riječima svako razdoblje u povijesti čovječanstva imalo je svoje izvore energije na kojima je opstojalo i gradilo budućnost. Nekada uglavnom drvo, kasnije fosilna goriva (fosilna civilizacija), a danas nuklearno. Sutra bi to mogli biti 'alternativni izvori' (solarna civilizacija) kojima se ne posvećuje dovoljno komercijalne pozornosti (solarna) ili se neki od njih neuvjerljivo optimistično veliča (primjerice, bioenergija, koja bi mogla biti dopunski energentski izvor). U Hrvatskoj se i danas može znatno više iskorištavati sunčeva energija, ali je za to potreban 'nacionalni program'. Program vjetroelektrana je hvalevrijedan, iako skroman, smatra.
Napominje da industrijska civilizacija počiva na novim znanjima i primjeni, ali uz poštivanje etičkih načela. 'Sve što znamo treba u obliku tehnologija primijeniti u praksi', rekli bi tehnološki optimisti, a etičari bi rekli 'da, ako izdrži etičku provjeru', podsjetio je.
'Čovječanstvo i danas živi svoju kulturnu evoluciju. Rizika (za pojedinca i kolektiv) bilo je uvijek, ali nismo živjeli u 'društvu rizika' (Ulrich Beck) kao moderna tehnička civilizacija koja se sve više 'ubrzava' (Hartmut Rosa) i ne ostavlja dovoljno prostora za provjeru učinaka, kao što je to i s GMO', tvrdi Cifrić. Dodao je kako nas to izlaže rizicima novih tehnologija, kritikama i razornim posljedicama, a s druge strane potiče nadu u nove tehnologije.
'Današnja civilizacija da bi proizvodila, mora najprije proizvesti energiju i u tome se upušta u rizik, razvojni rizik', izjavio je, napomenuvši: 'Sve dok je privatni profit glavni pokretač primjene novih tehnologija, sve dok se pitamo kakav će biti neki 'sustav' u budućnosti, a ne kakva čovjeka želimo, racionalizirat će se sustavi (financijski, komunikacijski, trgovački, monetarni i t.d.), a njihovi međunarodni nositelji postati sve moćniji. Čovjek gubi bitku pred sustavom. Sustav jede građane kao revolucija svoju djecu.'
Ivan Cifrić redoviti je profesor sociologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2000. dobio je Državnu nagradu za znanost. Objavio je više od stotinu znanstvenih i stručnih radova, kao i desetak knjiga s područja socijalne ekologije i bioetike.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
