Zločini počinjeni nakon operacije Oluja prvi će se put naći u školskim udžbenicima povijesti. Oko 50.000 učenika 8. razreda osnovne škole će od iduće školske godine dobiti inforamciju o tome da su nakon vojno-redarstvene akcije Oluja počinjeni i pojedinačni zločini nad srpskim pučanstvom, zbog čega se u Haagu sudi hrvatskom vojnom vrhu.
Za nastavu je povijesti Ministarstvo znanosti i obrazovanja u kolovozu prošle godine donijelo novi nastavni plan i program, po kojem je sada napisano pet novih udžbenika povijesti, različitih izdavača, piše Jutarnji list.
Vezani članci
Domovinskom je ratu u udžbenicima dan puno veći prostor, nego do sada, a tri su autorska tima iz tri izdavačke kuće odlučila 12 godina nakon završetka rata djecu informirati i o tamnoj strani obrane Hrvatske.
Takav pristup nije se svidio prosudbenom stručnom povjerenstvu za odobravanje udžbenika povijesti Primorčeva ministarstva pa su neki udžbenici na doradu vraćani i tri puta.
No, ni to nije obeshrabrilo autore te su uz kompromise u udžbenicima ostale informacije o ubojstvima Srba i paležu njihovih kuća.
Jedan od autora, Krešimir Erdelja, kaže kako je njemu povjerenstvo zamjeralo da se priklonio mišljenju da je na operaciju Oluja bačena sjena “zbog nekih postupaka nakon nje”.
“Smatramo da je riječ o odjeku suvremenih političkih rasprava te optužnica Haaškoga suda”, napisalo je povjerenstvo, a autorima poručilo da u prikazivanju tako osjetljivih tema pokažu više opreza.
"Mi smo ustrajali jer te činjenice više ne osporava ni ljevica ni desnica. Postoje i brojni dokumenti koji to potvrđuju, a HHO je izdao i knjigu s imenima ubijenih, što nitko do danas nije osporio", kazao je K. Erdelja.
Dodao je kako smatra da time što je u svom udžbeniku spomenuo i zločine počinjeno nad srpskim stanovništvom nije umanjio značaj vojno-redarstvenih akcija, a ponajmanje da je izjednačio žrtvu i agresora.
Stjepan Bekavac, autor konkurentskog udžbenika, ne dijeli Erdeljino mišljenje.
"U svakom ratu postoji zločin. Stvar je pravosuđa da to istraži. S tim ne treba zamarati djecu, a posebno ne u 8. razredu", rekao je.
Iako S. Bekavac ne želi komentirati udžbenike svojih konkurenata, zamjera im to što su u udžbenike uvrstili za njega sporne teme, dok one nisu do kraja istražene.
"Znanosti treba prepustiti da to istraži. Do tada su sve to osobni sudovi pojedinaca", kazao je.
Na iznošenju potpune istine o Domovinskom ratu u svom je udžbeniku ustrajala i Snježana Koren, koju je povjerenstvo čak i optužilo da je izjednačila agresora i žrtvu. Povjerenstvu se nije dopao ni njezin prikaz Alojzija Stepinca.
Od autorice se izričito tražilo da iz potpisa pod Stepinčevu sliku izbaci rečenicu: “Njegovo držanje za vrijeme rata, tj. je li dovoljno oštro i odlučno istupao protiv ustaškog režima, i danas je predmet rasprava” koja je stajala i u starom udžbeniku, koji se u školama koristi već nekoliko godina.
Koren kaže da na to nije pristala.
"To je postupak po mom sudu blizak cenzuri na koji ja nisam mogla pristati jer za tako nešto nema ni znanstvenih ni stručnih analiza. Radije sam iz udžbenika izbacila cijeli test o Stepincu", kazala nam je Koren.
Krešimir Erdelja, iako mu je udžbenik vraćan tri puta na doradu, na kraju nije htio pristati na to da se iz njegova udžbenika izbaci rečenica koju je povjerenstvo smatralo posebno spornom, a u kojoj se kaže da su srpskoj propagandi, koja je srpsko stanovništvo plašila time da Hrvatska sve više postaje slična ustaškoj NDH, svojim “neodmjerenim izjavama” pridonijeli i neki hrvatski političari.
"Jasno smo rekli da će djeca, ako tu rečenicu izbacimo iz udžbenika, dobiti jednostranu sliku, a ne širi kontekst povijesnih događanja", kazao je Erdelja.
Svoje tvrdnje potkrijepio je citatima Šime Đodana i Franje Tuđmana iz 1990. godine.
Inače, i sam je Tuđman u udžbenicima prikazan na različite načine.
Najdalje su otišli autori Školske knjige koji su uz sve zasluge prvoga hrvatskog predsjednika naveli i to da se godine njegove vladavine danas prosuđuju i kroz problematično naslijeđe pretvorbe i privatizacije.
Navedeno je i kako je Franjo Tuđman zadao “veliki udarac vlastitoj popularnosti (posebno među mladima)” inzistirajući na tome da se zagrebački nogometni klub za koji je navijao nazove Croatia, a ne Dinamo, kako su željeli navijači.
U svim se novim udžbenicima povijesti spominje i da je Hrvatska 2005. počela pristupne pregovore za ulazak u EU.
Navodi se i irački rat, a neki autori spominju i Sadamovo smaknuće.
U udžbenik Školske knjige uvršteno je i najnovije znanstveno otkriće akademika Miroslava Radmana i njegova tima.
Pravila objave komentara