Udruge Documenta i Građanski odbor za ljudska prava osuđuju politički pritisak na BiH zbog uhićenja u Orašju. Poručuju da je to potpuno pogrešna politika nedostojna civilizirane pravne države.
Povodom uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a u BiH u Hrvatskoj je dano niz izjava u kojima se praktično zahtjeva politički pritisak na BiH kako do istrage tim osumnjičenima za ratne zločine ne bi došlo. Takav politički pritisak na BiH bila bi potpuno pogrešna politika, nedostojna jedne civilizirane pravne države, loša po hrvatsko pravosuđe i štetna za međunarodni ugled RH, kaže se u priopćenju koje potpisuju udruge Documenta i Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP).
Iz udruga poručuju da su, prema dostupnim informacijama, optužbe teške, ubijanja, mučenja, silovanja, te da je nedvojbeno da su se se neki od tih zločina dogodili. "Dvojbeno je samo tko ih je počinio, tko je kriv da zločini nisu spriječeni, tko je odgovoran da direktni počinioci nisu do sada procesuirani", poručuju udruge.
"Da je mjera pritvora u slučaju osumnjičenih koji imaju dvojno državljanstvo i visoko su (bili) pozicionirani u vojsci i/ili politici opravdana, hrvatsko pravosuđe ima vrlo konkretna iskustva. Građanima BiH u ovom predmetu treba osigurati pravedan i nepristran istražni postupak kao i sve druge potencijalne pravosudne radnje", kaže se u priopćenju Documente i GOLJP-a.
Udruge poručuju da je prirodan interes Hrvatske s obzirom na to da osumnjičeni imaju i hrvatsko državljanstvo, dali da bi "djelovanje RH, kao pravne i civilizirane države, trebalo ići u smjeru dostavljanja sve relevantne dokumentacije, osiguranja međunarodnih promatrača i kvalitetne obrane, da se učini sve kako bi postupak bio pravedan i nepristran".
"Suđenja za ratne zločine uvijek je pratila prevelika politizacija. Izjave poput one generala Miljavca da on ima informacije koje bi mogle zatresti bošnjački dio i s kojima bi mogao izaći ako se ide na pokazivanje mišića, pokazuju potpuno nerazumijevanje svrhe suđenja za ratne zločine", stoji u priopćenju, te se dodaje da za pristojnu pravnu državu to nisu sredstva za međusobna politička ucjenjivanja; "pošteno suđenje za ratne zločine gotovo je jedini način da se koliko toliko obešteti žrtve te da se država, njeno pravosuđe i njena politika distanciraju od zločina i to ne samo deklarativno", poručuju Documenta i GOLJP.
