Damir Šlogar, član Udruge, kazao je kako je ovo posljednji mirni prosvjed na koji se ta udruga odlučila.
Pročitajte i ovo
"Ovim okupljanjem dajemo podršku našim pregovaračima za buduće pregovore, ali i našim kolegama supatnicima po istom pitanju u državama u okruženju, Srbiji, Sloveniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. O daljnjim koracima odlučit će skupština Udruge Franak, a ako pregovori ne budu završeni na nama zadovoljavajući način ići ćemo na masovnija okupljanja" rekao je Damir Šlogar, dodavši međutim da će i eventalna daljnja okupljanja biti organizirana u skladu sa zakonom.
Pridružio im se i Živi Zid
Udruzi Franak podršku su došli pružiti i članovi Udruge Živi zid, koje je predvodio Ivan Vilibor Sinčić. Prosvjednici su nosili transparente "Stop dužničkom ropstvu" i "Sve kredite u kunske".
U Udruzi Franak napominju kako su pregovori trenutno odgođeni jer, kako tvrde, banke nisu odradile svoj dio posla, odnosno nisu izradile konkretne i detaljne prijedloge za konverziju kredita. Istodobno, stoji u njihovu priopćenju, svakoga dana netko od njihovih članova ili simpatizera biva ovršen ili ostaje bez svoga doma.
Prosvjed završava u 11.55 sati ispred zgrade HNB-a, gdje će prosvjednici zapaliti 1000 svijeća čime, kako ističu iz Udruge Franak, žele pokazati da drže danu riječ i ne odustaju od svojih pet zahtjeva.
Podsjetimo, nakon što je središnja švicarska banka u siječnju odustala od daljnjeg branjenja minimalnog tečaja od 1,2 franaka za euro, Vlada je predložila a Sabor po hitnom postupku prihvatio zakonsko rješenje prema kojem se na godinu dana tečaj franka fiksira na 6,39 kuna. U tih godinu dana pokušat će se pronaći dugoročno rješenje za problem kredita vezanih uz franak.
Traže sustavno i dugoročno rješenje
Udruga Franak za građane s kreditima u švicarskim francima traži sustavno, dugoročno rješenje koje bi uključivalo konverziju kredita u kune po tečaju koji je vrijedio na dan potpisivanja ugovora o kreditu te da kamata bude onakva kakva je bila na početku kredita. Traži i povrat svih preplaćenih sredstava, zabranu ovrha i deložacija za sve imatelje kredita u francima do odluke Vrhovnog suda te određivanje metodologije fiksnog određivanja marži prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju tako da se može odrediti fiksna marža koja je vrijedila na početku otplatnog razdoblja.
Nakon tri runde pregovora banaka i dužnika u Ministarstvu financija, kao najrealnija opcija za dugoročno rješenje problema predloženo je pretvaranje kredita u švicarcima u kredite s valutom klauzulom u euru.
Udruga Franak je načelno prihvatila mogućnost konverzije kredita u eure, no traži da trošak konverzije snose banke i HNB, a nikako porezni obveznici.
Vladin model konverzije
Iz Vladinih kruga u međuvremenu je plasiran u medije model konverzije kredita iz švicarskog franka u eure, prema kojem bi se otpisalo oko 22 posto glavnice u kunama, a taj bi trošak na sebe preuzeli država (oko 13 posto) i banke (oko 9 posto). Tako bi oko 2,9 milijardi kuna troška preuzeli porezni obveznici, odnosno država koja bi svoj dio troška preuzela na način da u deset godina bankama otpisuje porez na dobit, a banke bi preuzele oko 2 milijarde kuna troška. Preostali dio kredita pretvorio bi se u kredit u eurima uz rast kamatne stope.
Hrvatska udruga banka, pak, ističe da rješenje tog problema može biti samo na dobrovoljnoj bazi, uz socijalnu diferenciranost i podjelu troška među bankama, državom i dužnicima. Poslovne banke pritom predlažu dva modela za rješenje problema dužnika sa stambenim kreditima vezanim uz franak i to ili da država za socijalno ugrožene građane otkupi stanove po sadašnjoj tržišnoj vrijednosti i ponudi ih dužnicima u najam, ili da dužnici vrate stanove bankama i tako se riješe dugova.
Ministar financija Boris Lalovac u petak je ocijenio zabrinjavajućim prijedlog banaka da država otkupi stanove dužnika u švicarskim francima te istaknuo da je taj model neprihvatljiv za državu i da banke moraju to riješiti, ponuditi građanima socijalne modele, a da će ih država podržati kroz određene stimulacije odnosno olakšice. Lalovac je najavio novi nastavak pregovora o problemu tih kredita.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske. (Hina)
