Od 127 hrvatskih gradova, samo ih devet ima više rođenih nego umrlih stanovnika. Gotovo svi se nalaze u jadranskim županijama. Zašto je Jadran privlačniji za život, Šime Vičević je istražio u Biogradu na Moru, jednom od demografskih prvaka.

Galerija


U obitelji Jelić, Marko i Ana su zaposleni i zadovoljni, a u kolicima guraju jednogodišnje blizance. ''U Biogradu je lijepo živjeti zato što većina ljudi živi od turizma. Ako nemaš stan, posao i slično, onda ne možeš ni misliti baš na djecu'', kaže Marko Jelić.

Vezani članci Kako će svijet izgledati 2100.? (Foto: Getty Images) Kako će svijet izgledati 2100.? Afrika će biti najnaseljenija, a najrasprostranjenija religija bit će islam'' Demografski potop Hrvatske2 (Foto: Dnevnik.hr) Novi demografski potop: Zabilježen pad broja stanovnika u svim županijama u Hrvatskoj

U Biogradu to većini nije problem jer broj djece u školi raste. ''Svake godine naša škola ima par učenika više. Imamo i onih obitelji, odnosno učenika, koji dolaze iz drugih sredina'', kazao je ravnatelj OŠ Biograd Jordanko Miloš.

Uz doseljene, ovo je jedan od tek devet hrvatskih gradova koji imaju više rođenih nego umrlih. Među njima, samo je Dugo Selo u unutrašnjosti Hrvatske, dok je ostatak „demografskih pozitivaca" u jadranskim županijama: Pazin, Krk, Biograd na Moru, Kaštela, Solin, Imotski, Metković i Opuzen.

Turizam i radna mjesta na Jadranu među glavnim su razlozima zašto unutrašnjost Hrvatske gubi demografsku bitku. Turistička kuća Ilirija najveći je biogradski poslodavac. U gradu s 5 i pol tisuća stanovnika osiguravaju tisuću radnih mjesta. Zadovoljan radnik im je, tvrde, najvažniji. ''Sigurnost, sigurnost i sigurnost. No, sigurnost mu ne možete dati riječima. Sigurnost mu možete dati djelima. To vam je isto kad netko formira obitelj. Ne možete formirati obitelj za dan, za dva, za tri'', kaže Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije.

Ne želi to ni Goran Fuzul koji se u Biograd vratio nakon dvije godine provedene u Kanadi. ''Tamo isto ima puno posla i puno je drugačija priča opet nego tu. Jača je ekonomija, ali u Biogradu se može naći posla i zasad planiram tu ostati'', rekao je Goran.

Raste broj djece u školama i vrtićima

Zasluge za dobar natalitet gradska vlast sebi ne pripisuje, ali nastoji ga održati. ''Možemo reći da smo jedini u Hrvatskoj koji vrtiću plaća da sva djeca uče engleski u onoj cijeni od 700 kuna vrtića. Dovukli smo i fakultet u Biograd da oni koji su slabijeg imovinskog stanja, da ne moraju ići okolo po Hrvatskoj'', objašnjava Ivan Knez, gradonačelnik Biograda na Moru.

Osim u školama, raste i broj djece u vrtićima. ''Demografske promjene koje su se dogodile u ovoj su se pedagoškoj godini očitovale i na nešto što se dogodilo u vrtiću, a to je povećan broj potražnje za mjestom u dječjem vrtiću. U odnosu na prošlu pedagošku godinu kada je bilo osmero djece na listi čekanja, ove godine bilježimo 72 djeteta, što zapravo traži jednu posebnu analizu i poseban pristup tom problemu'', kazala je Esma Brzić, ravnateljica Dječjeg vrtića Biograd.

Zanimljivo, Biograd nije među gradovima koji imaju najveće porodiljne naknade ili najniže cijene vrtića. Ali zato ima nešto drugo, a to je bolji životni standard nego većina Hrvatske.

Biograd je pokazatelj da su temelj dobrih demografskih rezultata, prije svega, sigurna radna mjesta, pristojne plaće i dobar životni standard mladih obitelji.

A kada bi stvaranje uvjeta za pozitivan prirast, poput biogradskog, doista postalo politička stvar „broj jedan", možda bi se napokon i upalilo zeleno svjetlo za hrvatsku demografiju.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr