Hrvatski sabor danas opet raspravlja o prijedlogu oporbenih zastupnika, ovoga puta njih 32, da se ministru zdravstva Viliju Berošu izglasa nepovjerenje.

Galerija Sabor - 1 Nina Obuljen Koržinek Miroslav Škoro +2 Hrvatski sabor - 2

Sabor je to uradio i u svibnju prošle godine. Prijedlog za opoziv ministra Vilija Beroša u proceduru su uputile stranke lijevo-liberalnog spektra, predvođene Klubom Zeleno-lijevog bloka, tvrde da je pod njegovim vodstvom ionako zapušteno zdravstvo krenulo u rapidno propadanje. 

Prije rasprave zatražena je stanka

Željko Reiner (HDZ) zatražio je stanku.

"Ovo je treći put da se traži ista stvar, iako znaju da će proći kao i do sada. Ovaj prijedlog je toliko površan i besmislen i slabo argumentiran da, jednako kao i prva dva - postaje bespredmetan", rekao je Reiner.

"Vidi se da oporba nema snage argumentirati svoje prijedloge", dodao je.

Sandra Benčić (Možemo) zatražila je stanku i spočitnula Reineru da se nije zapitao zašto oporba treći put traži izglasavanje nepovjerenja ministru Beroš.

Peđa Grbin (SDP) zatražio je stanku u kojoj se, kako je naveo, svi trebaju pitati jesu li primijetili u kakvom je stanju zdravstvo.

"Je li to primijetio gospodin Reiner. Da gospodin Beroš dobro radi svoj posao, nitko ne bi tražio opoziv. Nisu svi članovi Vlade došli na ovu klupu", rekao je i dodao da su razlozi zbog kojih se traži ostavka - bezbrojni.

"Za njegova mandata se dogodilo nešto neuobičajeno - hrvatskim bolnicama je obustavljena isporuka lijekova", dodao je.

Anka Mrak Taritaš (GLAS i Centar) zatražila je stanku.

"Ajdemo se sjetiti vremena korone u kojem su jednog čovjeka nazivali Super Vili. Onda smo vrlo brzo progledali i shvatili da je to, kao u stripu, samo jedan lik. Brdo je stvari zašto ovaj ministar treba otići", rekla je.

Damir Bajs (Fokus) zatražio je stanku. "Što manje mi tražimo opozive, to prije ministri odu. Možda trebamo preispitati svoje stavove", rekao je.

"Rečeno je da je ministar tu da vodi borbu protiv korone. Pitanje je tko je za to kriv. Pred nama je reforma zdravstva. Udruge u zdravstvu su protiv reforme. Dugovi u zdravstvu rastu u milijunima kuna mjesečno", dodao je.

Katarina Peović (Radnička fronta) zatražila je stanku.

"Ovdje smo treći puta zato što je zdravstvena usluga jedno od temeljnih ljudskih prava, a građani vladavinu HDZ-a osjete doslovno na svojoj koži", rekla je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) je podržao prijedlog za stanku ukazujući na dugove u zdravstvu koji se mjere, iz mjeseca u mjesec, u milijunima kuna.

"Ima na tisuće problema koje vi, cijenjeni ministre, niste uspjeli riješiti. Reiner smatra oporbu smiješnima, no zadatak oporbe je kritizirati. Možda bi bilo najbolje da se povučemo u jednoumlje?", rekao je.

Nino Raspudić (Most) je rekao kako podržava zahtjev za stankom.

"Vidio sam ovdje puno zastupnika i pitao se - što se događa. Potrebna nam je stanka da raspravimo kako dalje. Dovoljno je dotaknuti grijehe koje smo već nabrojali, ali ne znam koliko ima smisla o tome govoriti kad vidim koliko se zastupnika okupilo", rekao je i dodao da bi bilo najbolje odrediti datum izbora pa da se "riješe problemi".

Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret) podržao je prijedlog za stankom.

"Mnogi najbolji liječnici nam odlaze jer sustav nije motivirajuć. Ima puno razloga zašto ministar nije zaslužio povjerenje i ne radi se samo o dostupnosti pobačaja", rekao je.

Emil Daus (IDS) rekao je da podržava prijedlog za stanku.

"Zabrinjava me najava centralizacije sustava zdravstva. Bojim se da se Istri ne bi dogodilo nešto krivo s bolnicom koja je konačno zaživjela i mogla bi postati KBC", rekao je.

Rasprava o nepovjerenju ministru Viliju Berošu

Ivana Kekin (Nova ljevica) naglasila je kako imamo zdravstveni sustav koji nije sposoban zadovoljiti potrebe građane.

"A cijenu toga plaćaju upravo građani. Novodovedeni ministar Beroš na početku njegova mandata je predstavljen kao osoba koja će se dotaknuti gubitcima, međunarodnom zdravstvenom krizom i ostalim problemima", rekla je.

"Vidimo da je završen put u epidemiji korone sa 16.000 umrlih. To je rezultat podbačaja u cijepljenju. To je sažetak bavljenja zdravstvenom krizom zbog koronavirusa", dodala je i naglasila da je očekivani životni prosjek življenja građana u Hrvatskoj kraći od onog u EU.

"Kad bismo htjeli produljiti život građanima, nameće se da bismo se morali pozabaviti uzrocima", dodala je i naglasila kako smo u vrhu ljestvice umlih od raka među zemljama Europe.

Ukazala je na preventivne programe otkrivanja malignih bolesti koji, kako je rekla, postoje samo na papiru.

Dodaje da je jedna od bolesti na kojoj se u našem zdravstvu ne radi dovoljno i šećerna bolest. "Dijabetičare liječimo u bolnicama što je neisplativo, neizvedivo, a da ne govorimo o nejednakostima pred kojima se nađu oboljeli", rekla je.

"Više od polovice liječnika koji rade u primarnoj medicini nemaju specijalizaciju. Stavljamo studente da se igraju dok uče. U EU je specijalizacija obiteljske medicine standard u ambulantama obiteljske medicine. Takav sustav dovodi do lošijih i skupljih liječenja, kao i zagušenja sustava", navodi i dodaje da nedovoljno educiran liječnik pacijente šalju na nepotrebne pretrage, daju nepotrebne uputnice i pacijenti ne dobivaju potrebnu zdravstvenu skrb.

"Stranka je izabrala skup i neodrživi sustav. Put koji plaćaju građani u životima i novcu", dodala je.

Ivan Kirin (HSP AS) kazao je da u zdravstvu nije sve tako crno kako je Kekin rekla. "Beroš je vodio i vodi zdravstvo tijekom pandemije. Problemi su ogromni i u drugim zemljama, ne samo kod nas ", rekao je u replici.

Nikola Mažar (HDZ) je spočitnuo Kekin da gradski Odjel za zdravstvo u Zagrebu nema svojeg glavnog čovjeka. "Treći put bezuspješno pokušavate promijeniti ministra zdravstva, a nemate gradskog čelnika u Gradu Zagrebu", rekao je.

Josip Borić (HDZ) pitao je Kekin je li spremna po istim kriterijima spremna promijeniti gradonačelnika - Zagreba. "Grad Zagreb naliči na grad koji ima puno više smeća nego ranije", dodao je.

Peđa Grbin (SDP) upozorio je da se ne govori o temi rasprave.

Marko Pavić (HDZ) je rekao da je oporba očito izabrala krivu osobu za otvaranje teme.

Damir Habijan (HDZ) smatra da Kekin nije ukazala niti na jednu činjenicu koja bi bila razlog za promjenu ministra.

Ante Deur (HDZ) spočitnuo je Kekin zbog mjere roditelj-odgojitelj, ostavljenom smeću koje nije odvezeno... "Sad dolazite u Saboru i htjeli li predsjedniku Vlade i ministru predočiti nešto što niste sposobni sami", rekao je.

Arsen Bauk (SDP) predložio je da se rasprava iz Sabora preseli u Gradsku skupštinu Zagreb.

Ivan Ćelić (HDZ) također je kritizirao zagrebačku vlast. Rekao je da nisu u stanju izabrati čelnu osobu u bolnici Srebrnjak.

Majda Burić (HDZ) rekla je Kekin: "Zaista nisam impresionirana hrpom vašeg lupetanja. Umjesto da se bavite problemima u gradu, bavite se ideologijom i kadroviranjem".

Dalija Orešković (SsIP) rekla je da se rasprava bavi krivom osobom. "Trebali bismo raspravljati o premijeru", rekla je.

Rade Šimičević (HDZ) spočitnuo je Kekin da nije govorila o ljudima koji su o koroni govorili kao o karijesu. "Za necijepljenje su krivi oni koji sjede pored nas, odnosno na brdu pored", kazao je.

Sabina Glasovac (SDP) upozorila je predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića što je replicirao Kekin tijekom rasprave i zatražila da samom sebi iskaže opomenu. "Prestat ću komentirati, ali vi prestanite dobacivati", rekao je Jandroković.

Stipan Šašlin (HDZ) kazao je da ga se ne dojmi "skakutanje" za govornicom Ivane Kekin.

Vilim Matula (Možemo) kazao je da nije čuo niti jedan argument koji bi potkrijepio da ministar Beroš treba ostati na tom mjestu.

Nikola Grmoja (Most) kazao je da dugovi u zdravstvu rastu, a građani čekaju u redovima.

"Zabrinjava me što ste rekli da biste ponovili mjere u zdravstvu. Molio bih da se fokusiramo što je loše u našem zdravstvu, ako nekome treba edukacija kako napraviti vrtić u godinu dana - neka se javi kolegi Miri Bulju", kazao je.

Plenković o pitanju nepovjerenja Berošu

Nakon rasprave zastupnika, obratio im se premijer Andrej Plenković.

"Ovo je treća interpelacija o nepovjerenju, sve su završile na isti način. Kekin nije baš ništa spomenula iz pismene inicijative. Mi ostajemo pri odluci Vlade, odbili smo sve točke iz inicijative. Ostajemo uz ministra Beroša", kazao je premijer Plenković.

Navodi da podaci o cijepljenju pučanstva - nisu dovoljni. "Ja sam osobno vrlo nezadovoljan time. Činjenica da se sporije i manje cijepilo nego je trebalo je vjerojatno povezana uz više preminulih od COVID-a", rekao je.

"Shvatili smo koliko je jak pokret protiv cijepljenja na manjim, lokalnim epidemijama. To je vrlo razočaravajuće. Ne znači d anas sutra neka nova epidemija neće iznenaditi", dodao je.

"Za zdravstvo je uloženo puno sredstava. Liječnicima je plaća povećana za 40 posto, učinili smo puno u rješavanju dugova u zdravstvu i saniranju bolničkog sustava", nastavio je Plenković.

"Lijepo je biti predsjednik Vlade i ponosit se bolnicama u Rijeci i Puli. Tamo vlast obnašaju neke druge strukture, no suradnja s lokalnim jedinicama pokazuje da jačamo zdravstveni sustav bez obzira na to", dodao je.

"Ministar Beroš ima zadaću nastaviti podizati kvalitetu rada liječnika i poboljšavati zdravstveni sustav", zaključio je.

Ministar Vili Beroš u Saboru

U Saboru je govorio i ministar zdravstva Vili Beroš.

"U prijedlogu se navode insinuacije, poluistine, a neke su potpune neistine. Tijekom godinu i pol, uz epidemiju, raspravlja se o poboljšanju sustava", rekao je Beroš.

"To da su i drugi liječnici sudjelovali u liječenju COVID pozitivnih pacijenata je notorna činjenica i na tome im hvala. Tko bi ih liječio", rekao je dodajući da pulmologa i internista - nije bilo dovoljno.

"Posljednjih desetljeća okrenuli smo se kurativi, preventivi, pregledima koje ćemo predložiti za naše građane u zakonu. Svjestan sam da je primarna zdravstvena zaštita stup zdravstvene zaštite. Tu je i reorganizacija bolničkog sustava, ne na način da ih zatvaramo nego da ih reorganiziramo", rekao je.

Rasprava nakon govora Plenkovića i Beroša

Sandra Benčić (Možemo) pitala je što je s reformom zdravstvenog sustava, pogotovo kod onih bolnica koje su u vlasništvu lokalnih jedinica.

Premijer Plenković joj je odgovorio kako to sve na kraju završi na državnom proračunu.

Miro Bulj (Most) je pitao premijera gdje su mjere - maske i razmak. "Svaki testirani u Hrvatskoj ima COVID", dodao je.

Plenković mu je odgovorio da, ako želi, uvest će mjere samo u Sinju. "Jedno je boriti se protiv COVID-a dok se cjepivo nije napravilo, drugo je nakon toga. Vi i vaša ekipa ste bili kolovođe necijepljenja, išli ste glumatati na skupove o slobodi. Mi smo bili zemlja s najblažim mjerama, a vi ste uvjeravali narod da ih ugnjetavamo", rekao je.

"Ukrali ste referendum i kad vam padne na pamet - opet ćete uvesti stožeraške mjere", odgovorio mu je Bulj i dobio treću opomenu čime mu je oduzeta riječ do kraja rasprave.  

Peđa Grbin (SDP) je Plenkovića pitao: "Imajući u vidu javne nabave, liste čekanja na zdravstvenu zaštitu i milijune kuna duga koje se generiraju - jeste li zadovoljni s tim?"

Plenković mu je odgovorio: "Sustavi javnih nabava su dostupni kontroli, za liste čekanja ministar ima plan da stvari idu bolje, a moje zadovoljstvo Vilijem Berošem - on je bio visoko na izbornim listama, tu je i ostat će".

 

Vili Beroš Nakon propalog okruglog stola s udrugama, Beroš poziva na kompromis: "Nemamo skrivenu namjeru, moramo razgovarati"

Videozid: Reforma zdravstva - 4 Procurili neki detalji velike reforme zdravstva: Pogledajte što se planira promijeniti u odnosu na postojeći sustav

Prije rasprave o Beroševu opozivu Sabor je raspravljao o konačnom tekstu zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, kojim se unapređuje, pojednostavljuje i učinkovitije uređuje cijelo područje financiranja javnih potreba u kulturi.

Ministrica Nina Obuljen Koržinek obratila se zastupnicima i predstavila konačni prijedlog zakona.

Zastupnici u slobodnim govorima o odlasku ministra Marića: "Gasi svjetlo i motaj kablove"

Nezavisni zastupnik Miroslav Škoro u svom izlaganju komentirao je i odlazak ministra financija Zdravka Marića koji svojevoljno napušta Vladu.

"Otišao jer je postao svjestan da u ovim financijskim okolnostima ne može hraniti vojsku uhljeba u ovoj zemlji", rekao je Škoro.

Zastupnik Nino Raspudić također se osvrnuo na ostavku ministra financija. Kaže kako mu se čini da je premijer Andrej Plenković zateče, a možda i uvrijeđen, ali da se čini kako se odlazak ministra duže pripremao.

"Marić je bio je na glasu kao veliki komunikator, umiljato janje, ali ako se malo zagrebe ispod površine vidi se da to nije tako", kaže i dodaje kako ga se prikazivalo kako najsposobnijeg ministra financija, a radio je prije toga u Agrokoru u kojem "nije primijetio financijsku crnu rupu".

Raspudić je nabrojao neke Marićeve afere pa se pita kamo će dalje.

"Hoće li postati skiper?", pitao je nezavisni zastupnik.

"Kamo dalje rođaci?", pita se Raspudić.

Da je vijest o ostavci ministra financija odjeknula poput bombe kazao je i zastupnik IDS-a Marin Lerotić te istaknuo kako je javnost zaslužila znati zašto jedan od najsposobnijih ministara odlazi.

Ostavku ministra Marića je komentirao zastupnik Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista. Kaže kako je veći broj ministara otišao iz Vlade zbog nekih koruptivnih radnji, ali Zdravko Marić na svojoj je poziciji bio od početka prvog mandata ove Vlade 2016. Kaže da je Marić bio je jedan od najsposobnijih ministara i najjača karika Vlade, no otišao je naprasno, bez objašnjenja.

"Gasi svjetlo i motaj kablove", zaključio je.

Zastupnik Domovinskog pokreta Prkačin Ante kaže da je htio ukoriti Marića što odlazi.

"Ministar Marić je punio proračun je je bio iznimno okrutan prema frizerima, ugostiteljima", rekao je i dodao kako se nije ulazilo u trgovačke lance niti strane financijske institucije, nego se "dere koža s leđa malih poduzetnika".

Prkačin je tijekom izlaganja zaradio i opomenu jer je uvrijedio zastupnicu Uršku Gamulin-Raukar kazavši joj da je "nakaza" i da je bila na strani rušitelja Hrvatske. Nakon Prkačina ona se javila riječ i kazala da nitko nema pravo to tvrditi za nju i njezinu obitelj. Reiner je odlučio da joj neće dati opomenu ovog puta.

Natječaji za financiranje u kulturi najkasnije do 1. listopada

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u srijedu je u Hrvatskom saboru predstavila konačni prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, po kojem bi se natječaji za financiranje u kulturi trebali raspisati najkasnije do 1. listopada.

"Najkasnije do 1. listopada se mora raspisati natječaj za sljedeću godinu, mora biti otvoren najmanje 30 dana i a rezultati se moraju objaviti najkasnije 60 dana nakon što se usvoji proračun jedinice lokalne samouprave", rekla je Obuljen Koržinek.

Smatra kako će to doprinijeti stvaranju sigurnosti među kulturnim djelatnicima jer je jako, kako je kazala, teško raditi ako "nemate saznanja koja će vam sredstva biti odobrena". Stoga su uveli i zakonsku mogućnost i precizirali višegodišnje financiranje.

Obuljen Koržinek rekla je da se zakonom, među inim, definira financiranje javnih ustanova u kulturi, dodjela prostora za rad, osnivanje i uloga kulturnih vijeća te se uređuje rad nacionalnog vijeća za kulturu kao i pitanje donošenja odluka o financijskim sredstvima.

Dok su vladajući i dio oporbe pozdravili prijedlog tog zakona, dio oporbe upozoravao je na članke zakona vezane uz dodjelu nekretnina, način izbora članova kulturnih i upravnih vijeća, koja su, upozoravaju, biraju po željama izvršne vlasti i sl.

Obuljen Koržinek: Nije bilo smjenjivanja ljudi prije kraja mandata

Boška Ban Vlahek (Klub SDP-a) kazala je kako postoji opsežan historijat spornih diskrecijskih odluka ministara i gradonačelnika i imenovanja ravnatelja ustanova preko političke veze. "Vjeruje li itko da je bez nje moguće postati ravnateljem bilo čega?, upitala je. Na to joj je Obuljen Koržinek odgovorila kako u njenom mandatu nije bilo smjenjivanja ljudi prije kraja mandata.

"Nema smjena, nema ostavki, nema skandala, nema smjenjivanja ljudi u mom mandatu prije kraja mandata. Niko. Jedna jedina osoba u jednoj ustanovi koja je nažalost protiv koje su pokrenuti postupci", poručila je.

Obuljen Koržinek negirala je i ocjenu Ban Vlahek da sredstva dobivaju umjetnici koji se dodvoravaju vlasti. "Ma koji to umjetnik se dodvorava vlasti? Koji se umjetnik dodvorava vlasti ili se mora dodvoravat vlasti?" upitala je.

Nino Raspudić (Klub Mosta) upozorio je da će se nekretnine moći dodjeljivati projektima od posebnog značaja, a što je od posebnog značaja to će određivati vladajući i ministarstvo po nepoznatim kriterijima.

Drži i da kulturna vijeća ovim prijedlogom zakona postaju dekorativna, odnosno savjetodavna a odluke donosi netko drugi. Na to mu je ministrica Obuljen Koržinek odgovorila da su kulturna vijeća bila savjetodavna i to sada te se tu ništa nije mijenjalo.

Ocjenjujući kako se ovim prijedlogom zakona u suštini ne mijenja ništa, Zlatko Hasanbegović (Klub Domovinskog pokreta) smatra da se on isključivo donosi kako bi ministrica i gradonačelnici mogli državne nekretnine dodjeljivali neposrednom pogodbom i bez natječaja u zakup pravnoj osobi čija je djelatnost "posebnog interesa za kulturni razvitak", a sve temeljem nepostojećih kriterija koji će naknadno urediti vlada.

I Urša Raukar Gamulin (Klub zeleno-lijevog bloka) navela je kako zaposleni u kulturnom sektoru gotovo unisono tvrde da ovaj zakon ne donosi potrebnu bitnu promjenu ili bar ne onakvu kakva je kulturnom sustavu nužna.

Najavila je da će amandmane kojima bi se raspisivanje i provođenje natječaja za ravnatelje vrati u ingerenciju upravnih vijeća te da članove upravnog vijeća imenuje predstavničko tijelo osnivača.

"Smatramo da nije dobro da samo jedna osoba određuje i sastav upravnog vijeća i imenuje ravnatelje. To će neminovno dovesti do prevelike politizacije u upravljanju javnim ustanovama u kulturi, a naravno trebalo bi težiti potpuno suprotnom", rekla je.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju