Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istraživanja iz brojnih zemalja pokazala su visoke razine otrovnih tvari u odjeći s krznom, primjerice visoke razine kroma, formaldehida, etoksilata i opasnih formaldehida, koji su prisutni čak i u odjeći s krznom za djecu, upozorila je u četvrtak udruga Prijatelji životinja.


Osim što otrovne kemikalije štete radnicima u proizvodnji, ljudima koji žive u blizini i okolišu, one su pogubne i za ljude koji ga nose, istaknuli su u priopćenju Prijatelji životinja.

Vezani članci Pokazala odjeću ''Odjeća koju nosim vrijedi 64.000 kuna'': Pokazala robu i šokirala gledatelje Slika nije dostupna ARMANI PRESTAJE KORISTITI KRZNO

Istraživanja u Italiji, Njemačkoj, Danskoj, Švicarskoj i Nizozemskoj utvrdila su u artiklima s krznom postojanje otrovnih tvari u koncentraciji višoj od dopuštenih.

Izrazito neprirodni proces u kojemu se propadanje krzna sprječava obrađivanjem brojnim kemikalijama, koje su i teški zagađivači te se koriste dodatne otrovne tvari, poput izbjeljivača i boja, počinje usmrćivanjem životinja gušenjem plinom, lomljenjem vratova ili usmrćivanjem strujom.

Radnici u procesu proizvodnje krzna izloženi su opasnim tvarima zbog kojih imaju povećan rizik od obolijevanja od leukemije i drugih oblika raka.

Istraživanje provedeno u Nizozemskoj testiranjem dječjih odjevnih predmeta s krznom poznatih modnih brendova pokazalo je prekomjerne razine opasnih formaldehida i etoksilata. Dokazane visoke razine kroma, formaldehida i etoksilata mogu izazvati iritacije, alergije, rak i hormonalnu nestabilnost.

Pri nošenju krzna otrovi se prenose zrakom ili kožom, a etoksilati u ljudskome tijelu mogu ostati i do dvadeset godina, uzrokujući kronične zdravstvene probleme.

Sveučilište Michigan istraživanjem je utvrdilo da je potrebno 20 puta više energije za proizvodnju kaputa od životinjskoga nego od umjetnog krzna. Zbog velike štetnosti za okoliš često su kažnjavani uzgajivači životinja radi krzna, kao i vlasnici postrojenja za njegovu obradu.

U Hrvatskoj je 2007. zakonski zabranjen uzgoj životinja radi krzna, s prijelaznim razdobljem od 10 godina. Više od 70 posto građana Hrvatske podržalo je zabranu, a dokazana štetnost krzna za okoliš i ljude dodatan je argument da se zabrana očuva i stupi na punu snagu 2017. godine, ističu Prijatelji životinja. (Hina)