Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Islamska država ponovno prijeti europskoj sigurnosti, a koliko je prijetnja stvarna, upitali smo stručnjaka za sigurnost, doktora Tončija Prodana.


Europol upozorava da je teroristička skupina Islamska država promijenila način djelovanja. U novom izvješću dodaje da obavještajni podaci upućuju na to kako bi u Europi moglo biti nekoliko desetaka ljudi spremnih izvesti napade. Ističe se da bi akcije mogle izvesti i druge skupine. Uz Belgiju i Francusku mete bi mogle biti i druge članice američke koalicije. Napadi bi mogli biti slični onima u Iraku i Siriji: automobili bombe, otmice, iznude.

Vezani članci Terorizam u Sjevernoj Irskoj (Foto: Pixsell/PA) - 1 Molotovljevi kokteli i pucnji u Sjevernoj Irskoj: U neredima ubijena novinarka, prije smrti podijelila jeziv tvit Egipat (Foto: AFP) Ubijeno 40 militanata: "Planirali su napade na turiste, kršćanska sveta mjesta i snage sigurnosti"

O pitanju eurospke sigurnosti razgovarali smo s gostom Dnevnika Nove TV, stručnjakom za sigurnost, doktorom Tončijem Prodanom.

Gospodine Prodan, nakon američkog State Dipartmenta opasnost od Islamske države oglasio je i Europol. Ovo je najozbiljnije i najkonkretnije upozorenje te europske agencije od njezina utemeljenja. Kako vi to tumačite?

Radi se o izvješću europskog protuterorističkog centra danas objavljenog i utemeljenog na obavještajnim informacijama da bi na području EU, u narednom razdoblju bilo nekoliko desetaka potencijalnih počinitelja terorističkih akata. Takav podatak ne čudi, ako se uzme u obzir stanje na terenu u Siriji i Iraku, gdje Islamska država rapidno gubi svoje teritorije pa bi onda jedan od mogućih scenarija, koji se naravno ne mora do kraja realizirati, bio taj da bi u znak odmazde mogli počiniti teroristički akt na području neke od zemalja Europske unije.

Posljednje dvije godine pokazale su da je opasnost od islamističkog terorizma itekako realna. Sigurnosni sustavi Europe su se pokazali nespremnima. Kako spriječiti moguće nove napade na europskom tlu?

Istina, ove godine smo svjedočili terorističkim napadima u Belgiji, zatim Francuskoj i Njemačkoj. Dakle radilo se o dosta teškim terorističkim napadima, gdje je poginuo veći broj ljudi, a velik broj ljudi je ranjen. Terorizam je u teško prevenirati u svakom smislu, no međutim države ipak mogu napraviti puno u tom smislu, jer postoje ljudi koji se tim poslom bave svakodnevno i u opisu njihovih svakodnevnih zadaća je zapravo sprječavanje radikalizacije, odnosno postupanje prema radikalnim skupinama i pojedincima koji se bave terorizmom. Tom u prilog idu ove brojke, prošle godine je na razini EU uhićeno 1077 ljudi, koji su bili povezani s terorizmom, koji su ili pripremali ili počinili neki od terorističkih akata. Naravno da na vaše pitanje može li se poboljšati efikasnost kod suzbijanja terorizma, odgovor je potvrdan. Da, naravno da može. Treba promijeniti neke postupke. Primjerice, Francuska i Njemačka su pokazale da smo tamo imali neke počinitelje terorističkih akata, odnosno ljude koji su imali određenih psihičkih nestabilnosti. Dakle jedan socio-psihološki pristup prema takvim skupinama, mogao bi prevenirati akte od takve kategorije. S druge strane, moguće je povećati suradnju među obavještajnim zajednicama zemalja članica EU, jer podsjetimo, EU nema jednu jedinstvenu obavještajnu službu, nego se radi o 28 fragmentiranih sustava nacionalne sigurnosti, koji ne baš uvijek , ne razmjenjuju sve podatke, u ovom slučaju i od strane terorizma. I ono što još smatram najbitnijim, dakle, strategije za borbu protiv terorizma, EU ima svoju sigurnosnu strategiju, unutarnju i vanjsku ali i protuterorističku. Sve države članice EU imaju svoje nacionalne strategije za borbu protiv terorizma. Bitno je da one budu kvalitetne i da budu donesene na interdisciplinarnom pristupu, tako da se mogu prevenirati sve terorističke situacije, odnosno da se može doskočiti teroristima u svakom smjeru.