"Život mladih je super, barem meni trenutačno, pogotovo u domu. Mislim da to svatko treba iskusiti. Međutim, realan život i ono što nam nosi budućnost pomalo je zabrinjavajuće. Brine me, također, hoću li nakon fakulteta naći posao i hoće li plaća biti dovoljna za život jer su stvarno cijene visoke", rekla je studentica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Dorotea.
U Hrvatskoj je teško naći posao koji ti omogućuje kvalitetan život - s time se uglavnom ili u potpunosti slaže više od 77 posto maturanata, pokazalo je istraživanje Instituta za društvena istraživanja. I to nije sve, gotovo 69 posto njih se uglavnom ili u potpunosti slaže s time da je potreba veza da bi se našlo prvi posao u Hrvatskoj.
"Ja sam sanitarni inženjer i kad završim, moram imati vezu da bih se zaposlila tipa na zavodu. Teško je upasti. Kao smjer smo traženi, ali mislim da svatko ima nekog svoga tko ga preporučuje", smatra studentica sanitarnog inženjerstva Sara.
"Teško je naći uopće nešto kad svi traže neko iskustvo. Prijaviš se za posao, traže pet do šest godina ili manje, dvije do tri godine, a mi smo tek s faksa, tako da je jako teško doći negdje na prvu sam. Lakše je, normalno, kad se ima veza, ali da je nužna, smatram da nije toliko", kaže Iva, studentica Fakulteta strojarstva i brodogradnje.
Pročitajte i ovo
"Ovo su važne stvari. O njima bismo trebali imati širu društvenu raspravu, a političari bi trebali pokazati određenu zrelost i mudrost da te probleme adresiraju, a ne da ih samo stave ispod tepiha i da se zaboravi do idućih izbora", upozorio je Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja.
Studentskih poslova ima, ali satnice, kažu studenti, nisu bogzna što.
Minimalna je satnica 5 eura i 25 centi, a prema istraživanju Mreže mladih Hrvatske (MMH), čak 40 posto poslova početkom godine bilo je za najnižu satnicu.
"Trenutačno tražim posao i ne mogu uz faks raditi i taj mi je posao trenutačno najveći problem - što moram pitati svoje, a ne želim, želim biti samostalna", objasnila je Sara i dodala da je teško naći dobro plaćen posao.
Mlad čovjek treba i izići, zabaviti se tu i tamo, ali i to diktira novac.
"Okupi se kod nekog doma pa se tamo družimo, pa onda malo iziđemo van, ali za neke velike klubove i trošenja treba puno novca... Iskreno, duša bi me boljela da trošim novac na to s obzirom na to da moji to plaćaju'', kazala je Iva.
Pročitajte i ovo
Mlade posebno brinu cijene stanova. Kod najma teško da možete proći ispod 500 eura, a što se kupnje tiče, to mnogi od njih mogu samo sanjati.
"Jako je skup najam, tako da je opcija sad kad završim faks ili cimer ili nešto tako. Jako je teško biti sam, eventualno neka garsonijera. Ali uz prvi posao, prvu plaću i sve što slijedi, kupiti auto bit će teško", svjesna je studentica sestrinstva Marta.
"Njima mjere poput APN-a i sufinanciranja kredita ne znače puno. Koja će vam banka dati kredit ako imate ugovor na godinu dana ili ako imate ugovor za minimalnu plaću? Niti jedna banka to neće pristati i s druge strane onda ništa ne znači sufinanciranje", objasnio je Josip Miličević iz MMH-a.
Sve to mnoge je mlade natjeralo da odu u inozemstvo.
"Najveći razlog za takvu njihovu želju za odlaskom iz RH sigurno je to što smatraju da u ovoj zemlji vladaju neka druga pravila. Ne pravila toga da onoliko koliko znaš, možeš, toliko vrijediš i da je to ono što će ti omogućiti kasnije napredovanje u životu. Ovdje vrijede neka pravila koja se tiču toga koga znaš, tko ti je otac, majka, ujak, tetka, tko ti je u političkoj stranci. Dok je to tako, ne treba čuditi što mladi vide budućnost na nekim drugim prostorima", smatra Jokić.
Među njima je bio i Pavao. Otišao je u Dublin. Prvi posao našao je u roku keks i brzo napredovao.
"Lakše je u Irskoj doći na mjesto gdje se ne moraš brinuti za novac i za prihode. S obzirom na to da plaća dolazi svakog petka u tjednu ili u najgorem slučaju svakog drugog tjedna, jednostavno uvijek nekako ima novca na računu, pa su egzistencijalna pitanja malo manja", objasnio je Pavao Lerotić iz Zagreba.
"U Irskoj bi s dvije plaće trebalo sedam do devet godina da se dođe do situacije u kojoj se može kupiti kuća čije se cijene kreću od 750.000 eura nadalje za Dublin, dok u Zagrebu s ovom situacijom kakva jest, na dvije plaće djevojka i ja si još uvijek možemo priuštiti garsonijeru, neki studio. Brinem se ako kupim takvo nešto i ako djeca uđu u priču, tada bi trebalo kupiti novi stan, a iz ove pozicije jednostavno nemamo prihode za njega", dodao je Lerotić.
Mladi profesor Marko svoju budućnost vidi u Lijepoj Našoj. Trudi se i radi. I njega i njegove vršnjake živcira to što se često priča o prošlosti. "Dosta se priča o prošlosti, ali po meni povijest se mora znati, no moramo gledati u budućnost", rekao je Marko, profesor u Elektrostrojarskoj školi.
"Većina stranaka nema mlade kao posebnu kategoriju u svojim programima. Imaju umirovljenike, imaju gospodarstvo, imaju zdravstvo. Rijetko koja stranka ima mlade kao zasebnu temu. Mladi se jednostavno ne mogu prepoznati u većini programa stranaka", upozorio je Miličević.
Pročitajte i ovo
Kad se podvuče crta, mladima su najvažnija pitanja zapošljavanje, stanovanje i kvalitetno obrazovanje.
"Mislim da bi hrana u menzi mogla biti bolja, da bi moglo biti više domova, da bi karte za vlakove mogle biti jeftinije. Neke županije to nude, ali mislim da bi sve to moglo biti još bolje na nekoj razini", istaknula je studentica Ivana.
Nakon svega ovoga i nije fer reći da mlade politika uopće ne zanima.
Imaju oni što reći, samo ih treba čuti.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
