Građani u Zagrebu moraju odvajati otpad i umjesto da onda logično i manje plaćaju dogodit će se upravo suprotno. Plaćat će i više, odnosno bit će kažnjavani. Ali sav taj novac neće ići Čistoći, jer oni samo skupljaju otpad i odvoze da ga privatnik zbrine, što opet mi plaćamo.
Pročitajte i ovo
Glomazni otpad, plastika, tekstil, biootpad, odnosno sav isplativi otpad pa čak i upravljanje gradskim odlagalištem Jakuševcem- sve je to u rukama privatnika! Bivši direktor financija Čistoće ispričao je kako je do toga došlo i tko su pravi gospodari otpada u Zagrebu?
"Očigledno da gradonačelnik i njemu prateće podrške i grupacije imaju suprotne interese interesima građana Grada Zagreba", istaknula je predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik Branka Gnezić-Horvat.
"Pa otpad je već privatiziran, da se razumijemo. Evo, sudi se za otpad, a on je potpisao ponovno i obnovio ugovor sa Cezarom. Ne znam kako uopće to komentirati, znamo tko vodi grad uz njega i znamo tko se bavi otpadom. Tom se stvarno mora stati na kraj", kaže Gordana Pasanec iz Inicijative Zagreb je naš.
Priča o otpadu iz 2005. godine
Nekoliko dana prije početka suđenja grad je potpisao ugovor za glomazni otpad s istim poduzetnikom vrijedan 99 milijuna kuna. Priča o razdvajanju otpada krenula je još 2005. godine i vrijedi za cijelu Hrvatsku.
Zagreb kao najveći proizvođač smeća ništa nije poduzeo po pitanju sustava koji bi mogao podnjeti takav način zbrinjavanja otpada. Svjestan je toga gradonačelnik jer što su se rokovi više bližili to je bio neumjesniji.
Napao je reporterku Dnevnika Nove TV Sanju Višticu koja ga je pitala je li mu neugodno što je Novi Zagreb prekriven smećem, a on ju je počeo napadati kako “ona ne odvaja otpad”.
Napad je najbolja obrana kažu, jer njegov posao zapravo radi netko drugi. Gradska tvrtka već odavno nije ono što bi trebala biti.
"Čistoća se svela samo na odvoz miješanog otpada koji se odvozi na odlagalište Jakuševec. I taj sustav mi imamo zapravo već više od 20 godina", napominje Tomislav Tomašević, gradski zastupnik.
Umjesto sortirnice, kompostane, centra za zbrinjavanje otpada, nekakvog rješenja, u metropoli je sljedeća situacija: građani odvajaju otpad, gradska tvrtka služi samo kao prijevoznik, a samo zbrinjavanje odrađuju privatnici.
Renato Petek, zastupnik u gradskoj skupštini napominje kako privatnici tarađuju na otpadu. "Nama će se naplatiti cijeli ovaj sustav, naplaćivati će nam se i kazne potencijalne, a jedini prihod nažalost će ostvariti privatnici", kaže.
Zarada-privatnicima
Jer naime Čistoća se ne bavi zbrinjavanjem otpada. Sve ono na čemu bi potencijalno mogli zaraditi od vlastitog gradskog smeća ne ostaje u našim džepovima. Kako je do toga došlo objasnio nam je čovjek koji je sjedio u upravi Čistoće.
Milorad Lažetić, bivši pomoćnik direktora Čistoće i direktor financija je od 2009. do 2011. bio pomoćnik voditelja podružnice, zamjenik i direktor financija općih pravnih poslova nabave i prodaje. Kaže vladao je kaos.
Prvo su shvatili da 15 posto građana ne plaća ni vodu ni komunalije, zatim su smanjivali ugovore koji su im po navici dolazili na stol, a nitko prije nije provjeravao cifre.
"Čistoća je onda imala 4,5 ugovora s programskim kućama što je bio apsurd. Meni je bilo ovako malo ludo. Kao da je svatko doveo jednu programsku kuću unutra", otkriva.
A zatim su prije 10 godina započeli s onim što se tek danas uvodi.
Odvajanje, recikliranje, čipiranje kanti, procjene za uvođenje sustava.
"Čim je došla smjena, to kao da je sve pomeo vjetar, nestalo. Nestalo je sortiranje, recikliranje, razdvajanje, sve je maknuto", dodaje. Nestručni kadar u upravi, rupe kroz koje cure financije na sve strane. I još jedan detalj, tada kao ni danas Čistoća nije imala dozvole kako bi mogla zarađivati na otpadu.
"Jer mi kad smo došli, čistoća je imala samo privremene uvjete za prikupljanje komunalnog otpada. Za ništa drugo nije bila registrirana", kaže Lažetić. Upravo se za to sudi Milanu Bandiću, Petru Pripuzu i bivšem direktoru Holdinga Slobodanu Ljubičiću. Optužnica kaže da su dali posao Pripuzu mimo javnog natječaja pod izlikom hitnoće saniranja otpada.
"Konkretno se govori da je gospodin Ljubičić koji je tamo bio u Holdingu nije zatražio dozvolu da Holding može obavljati te poslove, već su oni u dogovoru pogodovali privatniku, u ovom slučaju gospodinu Pripuzu da on ostvaruje te prihode, a ne Čistoća odnosno grad Zagreb", ističe Petek.
Za svaku vrstu otpada plaćamo privatnicima da ga zbrinu. Primjerice glomazni Čistoća mora platiti 1800 kuna, biootpad 1460, plastiku 1200 kuna, tekstil 200 kuna po toni.
"Jednostavna ovakva situacija da se stvorio monopol u Zagrebu privatnih poduzeća koji posluju s a Zagrebom i da je Zagreb ucijenjen da s njima radi, da diktiraju cijene kako hoće je neprihvatljiva", ističe Tomašević.
Svakim novim javnim natječajem privatnici diktiraju cijene, ali i kad se ispuni cifra iz ugovora stvaraju se već viđene gomile smeća po gradu. Ali nije samo otpad potpao u privatne ruke, već i Zagrebačko odlagalište Jakuševec.
"Gradonačelnik je prije dvije godine potpisao četverogodišnji ugovor u koji su uključeni s pedeset posto gospodin Pripuz sa svojom tvrtkom i gospodin Penava, koji je također poznat kao graditelj rotora i spomenika i drugih građevina.
Oni imaju pedeset posto ugovora u vrijednosti preko 60 milijuna svake godine da održavaju za nas, za grad, gradsko odlagalište otpada, da upravljaju njime", napominje Petek.
Pa tako zemljane radove, odvodnju i druge radove na odlagalištu ne rade gradske tvrtke u kojima je više od 7 tisuća zaposlenih pa se Petek pita vlada li totalno neznanje i nekompetencija ili se jednostavno ne želi tako raditi. Zašto se izbija posao gradskim tvrtkama?
"Mi smo bili garnitura koja je stvarno stvarala dobit", kaže Lažetić i kaže da je smetao pa je bio "maknut". Ali to što je bio smijenjen iz jedne uprave ne znači odlazak iz gradskih tvrtki, odmah mu je bio ponuđen novi posao bez obzira na njegove kompetencije.
"Ljudi dođu i smiju vam se, veli to vam je ugovor za vodovod, bit ćete voditelj održavanja montaže i toga i sad gledam, ja sam ekonomista kakve veze ja imam s time? Pa nije to ništa strašno, uzmite to, ništa vam se neće, plaća se neće dirati. Ja velim svaka čast, ali ja potpisivat neke gluposti u životu nisam baš naučio", otkriva Lažetić.
Imali su 15 godina za stvaranje sustava
Za aktualnu Vladinu uredbu koja je uvela obavezno odvojeno prikupljanje otpada gradske vlasti i jedinice lokalne samouprave imale su 15 godina za stvaranje sustava. Rijetko tko je na tome zaista radio. A novi način naplate stvorio je cijeli novi kaos.
"Ministarstvo je svojom uredbom omogućilo županijama da odrede fiksni, odnosno varijabilni dio i da odrede kako će se prikupjati otpad, koje vrste otpada, na koji način, koliko će to koštati građane, koliko će biti fiksni dio, koliko će biti varijabilni dio", ističe Petek.
Protiv uredbe su podignute ustavne tužbe jer ispada da se ne poštuje osnovno načelo da plaćaš onoliko koliko baciš. To je primjetio Matija Mikec, sveučilišni predavač i z Varaždina. Procjene komunalne tvrtke kažu da se odvaja malo više od 6 kilograma papira po kući, a dobili su kantu od 120 litara. Kroz paušal im je nametnuto da plaćaju dva odvoza na mjesec.
"Da li su brojke toliko narasle da stvarno trebamo 240 litara da dva puta kantu od 120 litara za tih 6 kila papira? Jednostavnom matematikom izračunao sam da su računi neopravdano visoki u odnosu na koliko građani otpada zaista prikupe na kućnom pragu.
6 mjeseci ili 7 mjeseci, nekih gotovo 8 tisuća domaćinstava, kuća je moglo plaćati 15-ak ili 20 kuna manje. To vam je 120 tisuća kuna ili koliko ispadne mjesečno i na tu moju izjavu se dakle prvo u veljači potom u travnju kači naša komunalna tvrtka i tuži me da sam zloupotrijebio slobodu izražavanja kako bi narušio njihov ugled", ističe Mikec.
Tužba od 30.000 kuna
Tužba teška 30 tisuća kuna. No tu nije kraj. Zato što nije šutio već se pobunio iz Ureda gradonačelnika s potpisom dogradonačelnika stigao je dopis njegovom poslodavcu u kojem piše kako je grad dao zamljište za sveučilište, donacije i slično. Pa u završnom dijelu stoji konkretno pitanje.
"Stoga nas obavijestite jesu li razmotrene ovakve izjave, slaže li se ustanova s ovakvim istupima dotičnog zaposlenika odnosno je li bilo što poduzeto da gospodin Mikac odgovara za ovakve izjave", kaže.
Drznuo se prigovoriti da je moglo pametnije i pravednije za dobrobit građana pa završio s tužbom u kojoj nitko uopće ne osporava istinitost njegovih izračuna, već su se samo našli uvrijeđenima.
"U čitavom našem društvu politka je broj jedan. Sva sreća ja nisam došao politikom zato sam i morao otići, inače svi drugi su ostali", kaže Lažetić. Mi građani naime uvijek plaćamo cijenu nečijeg nerada, pohlepe ili jednostavno nekompetencije.
"Pošto sam se bavio tom temom i istraživao u drugim gradovima pokazuju da privatizacija komunalnih usluga uglavnom dovodi do veće cijene usluge, do još gore kvalitete usluge i do manjeg investiranja u infrastrukturu koje se onda opet vraća građanima kroz veći trošak", napominje Tomašević.
A s obzirom da infrastrukture nema, netko drugi mora obaviti posao. I tako smo u začaranom krugu. Kako bilo, odvajati otpad moramo, ne zbog njih već zbog nas samih. Kada su Slovenci uveli odvojeno prikupljanje otpada snizili su im se računi. Kod nas se događa upravo suprotno jer netko nije radio svoj posao.
Najlakše je prebaciti posao nekome drugome, pogotovo ako ima tko će podmiriti račun. U ovom slučaju smo to svi mi čije lokalne samouprave ili gradovi nisu učinili ništa od 2005. godine i prvog slova u zakonu o odvajanju otpada. Od tada su privatnici povećali svoje prihode, a komunalne tvrtke ostale samo prijevoznici. Čast izuzetcima, oni su samo dokaz da se može drugačije. Zahvalite izabranima.
Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
