'Grčka okreće stranicu, Grčka ostavlja iza sebe katastrofalnu štednju, ostavlja iza sebe strah i autokraciju, ostavlja iza sebe pet godina poniženja i boli', rekao je Alexis Tsipras, grčki premijer. Pobjeda radikalne ljevice u Grčkoj uzdrmala je staru, tradicionalnu Europu. Onu koja se poziva na red, rad i disciplinu i drži u ladicama ugovore o grčkim dugovima. Grčki birači jasno su pokazali da im je dosta štednje, rezanja, restrikcija, galopirajuće nezaposlenosti i stranog financijskog protektorata.
'Osjećam se odlično jer je u Grčku stiglo nešto novo: nova perspektiva, nove ideje. Stvarno polažem nade u njih', rekla je Nicoletta Desli, stanovnica Atene. I doista, Grčka bi mogla biti prethodnica nečega što se već valja u Španjolskoj, gdje je tamošnja inačica Syrize, stranka Podemos, prema anketama postala najpopularnija. Godine puke cirkulacije političkih elita, bez suštinskih promjena, a s razornim utjecajem na život, posebno mladih ljudi, proizvele su bunt koji će biti teško ugasiti.
Grčka Vlada u prvom tjednu drži se tvrdih pozicija
Hrvatska Vlada u posljednjoj godini mandata kreće u ambiciozni plan oprosta dugova. Da su se toga ranije sjetili, možda im ne bi trebao američki konzultant za peglanje imidža. Ali, naći će se za njega posla i ovako. Recimo, može se uhvatiti ministra Varge, čovjeka hodajuće afere. Najnoviji slučaj je dodjeljivanje unosnog posredničkog posla, bez javnog natječaja. Ali, ni to, nakon svih gafova, ne može skinuti ministra s njegovog uzvišenog oblaka na kojem živi i natjerati ga da pomisli da je kao državni dužnosnik, plaćen javnim novcem, dužan neke stvari objasniti.
'Sve je rečeno, sve je napisano. Zakon o osiguranju je vrlo jasan, ako vam nije jasno što piše u Zakonu, predlažem da ga pročitate', rekao je Siniša Varga, ministar zdravlja. Možda je zakonito, ne znači da je i moralno. Ali, zapravo je ovo javni poziv: svi koji imate dobre poslovne ideje, pohitajte na Ksaver u Ministarstvo zdravlja. Možda upali. Stranke se primaju radnim danom od 13 do 15:30.
Braniteljski prosvjed prevalio je brojku od 100 dana trajanja, a ovaj je tjedan poprilično pomaknuo stvari iz kolotečine. Đuri Glogoškom, iz proceduralnih razloga nije dopušteno govoriti u Saboru, što je izazvalo revolt. 'Moj dojam je da organizatori prosvjeda više ne znaju objasniti koji je pravi razlog za proširenje prosvjeda. Zato optužuju drugoga predsjednika Sabora zato što je poštovao Ustav, poslovnik, hrvatske zakone i demokratsku proceduru i od prvog ih dana pozivao na razgovor i da sudjeluju u donošenju rješenja', rekao u Saboru prošlog tjedna Josip Leko.
Pa se zakuhalo nakon Đakićeve najave da interventna policija kreće deložirati branitelje iz Savske, što je demantirano, ali ne baš najspretnije. 'Dakle, jedino što ja mogu potvrditi, a vi znate da sam ironičan, nadam se da će to netko shvatiti, u podrumu u Ministarstvu branitelja je smješteno 100 - 200 specijalaca, naoružanih do zuba, inače svi su srpske nacionalnosti', komentirao je navode ministar branitelja Predrag Matić.
Da bi onda stvari kliznule do ruba apsurda. 'Naš bivši ministar Predrag Matić plaši hrvatsku javnost sa srpskim specijalcima koji se nalaze u Ministarstvu branitelja. S tom izjavom povrijedio je građane srpske nacionalnosti', rekao je Josip Klemm.
Od pravog dijaloga - još ništa.
'Ne odustajem od toga preseljenja u Visoku, to ću uporno tražiti', rekla je 11. siječnja izabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Ova najava postaje sve neugodniji kamenčić u cipeli izabrane predsjednice. Vlada joj je, i prije prisege, promptno stavila objekt na raspolaganje, no cijeli projekt preseljenja zapravo bi mogao biti i kompliciraniji i skuplji nego što se u početku čini. A opet, ako izabrana predsjednica sad odustane, to za nju neće izgledati dobro. Dakle, mora se naći neki bolji razlog. A kad bi se na preseljenje u Visoku, još za svoga mandata, odlučio predsjednik na odlasku, cirkus bi bio kompletan.
Sedamdeset je godina od oslobođenja koncentracijskog logora Auschwitz. Dan sjećanja na holokaust uvijek iznova podsjeti na golemu količinu ljudske patnje, ubijanja u korist ideje apsolutnog zla.
'Nismo vjerovali da ljudi rade u blatu i kada netko više nije mogao raditi, da bi ga ustrijelili, da su tu bile gomile tijela. Kada sam došla, nisam morala zamišljati. Vidjela sam. Zato nakon rata nisam mogla doći ovdje 50 godina jer nisam vidjela ljude, nego zatvorenike, tijela i dim iz dimnjaka krematorija', rekla je Alina Dabrowska, preživjela logorašica.
U današnjem svijetu, u kojem je sve relativno neke se stvari ne mogu i ne smiju zaboraviti. Holokaust, nipošto. Ni pod koju cijenu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
OBLJETNICA PRIZNANJA I REINTEGRACIJE"Hrvati su se vratili u četničko leglo": Obilježava se jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu
-
SlobodaDivlji konji kod Livna: Pogledajte prizore koji oduzimaju dah
-
Autocesta u AustrijiFOTO/VIDEO Zastrašujuće snimke nesreće u tunelu: Stradao hrvatski vozač, liječnici mu se bore za život
