U manje od sedam dana, administracija premijera Alexisa Tsiprasa u Ateni zaustavila je nekoliko planiranih privatizacija, počela pregovore o mogućem otpisu duga, izazvala europske partnere oko sankcija protiv Rusije i zauzela tvrd stav u razgovorima s prvim čovjekom eurozone koji je posjetio Grčku nakon izbora prošle nedjelje.
Pročitajte i ovo
Atena je tjedan završila pomirljivim tonovima kada je Tsipras nazvao predjednika Europske središnje banke i uvjerio ga da Grčka vlada želi dogovor s kreditorima.
No, tu je umjerenu poruku zasjenio niz poteza prošloga tjedna s ciljem ublažavanja dužničkog tereta koji su u samo tri dana doveli do pada rezervi u grčkim bankama od 40 posto.
Varufakis: Štednja u Grčkoj loša za čitavu Europu
Ipak, idućih dana dogodit će se prvi, konkretni testovi kako se Grčka misli pozicionirati u EU-u, uključujući i prema zemljama koje plaćaju njezin dug od 240 milijardi eura.
Ministar financija Janis Varufakis putuje u nedjelju u Pariz, u ponedjeljak u London, a u utorak u Rim. Tsipras će se svome ministru priključiti u Rimu, a u srijedu će se susresti s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.
Prijem u europskim prijestolnicama mogao bi se pokazati puno hladnijim nego kod kuće gdje je Tsiprasova Siriza uvjerljivo pobijedila na parlamentarnim izborima 25. siječnja.
Osobito u Parizu i Rimu posljednjih se dana na novu grčku vladu gleda s ogorčenjem. "U redu je razgovarati o grčkom dugu, o olakšavanju tog tereta. Ali nije u redu opraštati taj dug, jer to znači prebacivanje tereta na francuske porezne obveznike", rekao je u četvrtak francuski ministar financija Michel Sapin.
On je u nedjelju rekao kako za Grčku nema budućnosti izvan eurozone, ali da je legitimno da zemlja želi razgovarati o tome kako smanjiti teret duga.
Analitičari kažu da bi se tvrda retorika mogla promijeniti kada se grčka vlada suoči s financijskom situacijom države.
Siriza tvrdi da su devizne rezerve dovoljne za otplatu 3.5 milijardi eura kredita u veljači i ožujku, nakon kojih slijedi 1.5 milijarda glavnice i kamata u lipnju te iduće rate od 4.7 milijardi u srpnju i 3.6 milijardi u kolovozu.
"Koliki god bude trošak za javne financije, očekujem umjerenost", rekao je Dimitri Spiropoulos, profesor političkih znanosti na sveučilištu u Ateni. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
