Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatsko-slovenska mješovita povijesna komisija, koju su na inicijativu slovenske strane, radi osvjetljavanja odnosa dvaju naroda od sredine 19. stoljeća do formiranja nezavisnih država formirale dvije vlade, završila je svoj rad.


Komisija je pripremila tekstove o tim odnosima koji su sada u fazi redakture, a zajednički bi u jednoj knjizi mogli biti objavljeni na jesen, potvrdili su u petak nakon sastanka komisije u dvorcu Strmol blizu Ljubljane njezini supredsjedatelji, slovenski povjesničar Janko Prunk i hrvatski povjesničar Petar Strčić koji je predsjedavanje hrvatskim dijelom povjerenstva preuzeo od Dušana Bilandžića.

Vezani članci Slika nije dostupna Međunarodni sud riješio bi hrvatsko-slovenski granični spor za godinu i pol Slika nije dostupna Prodi naložio Sloveniji da ne ometa ulazak RH u EU

Knjiga bi mogla biti objavljena potkraj rujna, a u njoj će se
donijeti odvojeni prilozi hrvatskih znanstvenika i njihova vizija
odnosa, na hrvatskom jeziku, te prilozi njihovih slovenskih kolega koji su te odnose obradili iz slovenske vizure, na slovenskom jeziku.

Za razliku od slične slovensko-talijanske komisije povijesnih
stručnjaka koja je obrađivala odnose Talijana i Slovenaca, u knjizi o povijesnim odnosima Slovenaca i Hrvata neće se dakle ići na "kompromisni" zajednički tekst, a isto tako niti na dvojezično objavljivanje tekstova, kako je to Slovenija učinila prije nekoliko godina nakon završetka rada o međusobnim odnosima koji su napisali slovenski i austrijski povjesničari.

Iako će izdavanjem knjige dvogodišnji mandat što ga je komisija dobila od dvije vlade biti završen, hrvatski povjesničari dali su prijedlog da komisija nastavi s radom.

Kao moguće teme kojima bi se povijesna komisija u nastavku svog rada mogla baviti, Strčić je iznio da bi mogla prezentirani i obraditi povijesne karte ili fenomen glagoljice. 

Elemenata i tema kojima bi se povijesna komisija mogla baviti je mnogo i sve se može istraživati iz različitih, ali je uvijek potrebno držati se vrela i izvorne povijesne građe, iznio je Strčić, dodajući da različiti pristupi povijesnim i kritike potrebne, te da nacionalnost znanstvenika nije važna ako se on drži znanstvenih principa.

Nakon sastanka Prunk i Strčić govorili su nakon sastanka i o tome kakav očekuju od objavljivanja dvaju povijesnih izvješća u istoj knjizi te kako će to utjecati na međusobne odnose.

Strčić je rekao da objavljivanje knjige o međusobnim odnosima Slovenaca i Hrvata može pozitivno utjecati na odnose, da je i cilj formiranja komisije bio jedna vrst smirivanja jer su razlozi oko kojih dolazi do političkih sukobljavanja "banalni", a Prunk da bi ona mogla smiriti strasti i nacionalističke tonove koji, kako je naglasio,
postoje samo u manjinskom dijelu politike i samo kod vrlo malog sloja populacije u dvjema državama.

Odgovarajući na pitanja o knjizi i aktualnim graničnim pitanjima, Prunk je rekao da je s povijesnog stajališta 85 posto slovensko-hrvatske granice vrlo jasno jer je riječ o staroj granici između slovenskih pokrajina u staroj Austriji i banovine Hrvatske, dok je nešto više problema s granicom u Istri, gdje je ona nastala kasnije zbog čega problemi oko toga, kako je dodao, traju i danas. 

No, istaknuo je Prunk, dvije vlade priznale su međurepubličku granicu kao međudržavnu te su na temelju mišljenja Badinterove komisije zato i dobile međunarodno priznanje.

Prunk i Strčić kritički su se u vezi s pitanjem granice osvrnuli na, kako su istaknuli, "amaterske" knjige koje se pojavljuju u objema državama i slične amaterske karte o graničnim pitanjima.

"Treba razlikovati znanost, struku, publicistiku i kič, to su
različite kategorije", rekao je Strčić, dodajući da neke knjige koje se pišu o odnosima Slovenije i Hrvatske nisu rezultat znanstvenog rada.

Govoreći o svom pogledu na slovensko-hrvatske odnose u zadnjih 150 godina, Prunk je rekao da su oni bili obilježeni suradnjom i željom za političkim i ekonomskim povezivanjem te da je u vrlo rijetkim razdobljima dolazilo do razmimoilaženja.