Kako se ponašamo na internetu: Nekoć smo hvatali životinje, a danas lovimo lajkove

Zamisli sljedeće.

Pročitajte i ovo Prijave do 10. lipnja 2016. Nezaposleni ste? Ovo je možda odlična prilika za vas! Konferencija o digitalnom marketingu Koji su aktualni trendovi u digitalnom marketingu u 2016. – i što oni znače za vas?

Ravnica. Sunce ti pali kožu. Ti trčiš. Trčiš kao da ti život ovisi o tome. Zapravo, život ti ovisi o tome. Jer bježiš od razjarenog nosoroga. Ili loviš najbržeg zeca na svijetu. Svakako, moraš se ili skriti ili uloviti. Svaki dan stalno neka borba. I ne, ne mislim na borbu sa lošim WiFi signalom.

Život je nekoć bio drukčiji. Nekoć, život je ovisio o sljedećem danu, ako ne i trenutku. A onda smo osmislili jezik (najveća tehnološka inovacija ljudskog roda), pa pismo (druga najveća) pa smo se organizirali u civilizaciju. Civilizacija nas je dovela do prosvjetiteljstva, industrijske i informacijske revolucije.

Internet.

Čudo i čuđenje.

Ne trčimo više za život. Zapravo, gotovo se uopće ne krećemo. Sav naš rad pretvoren je u tipkanje i klikanje. Da parafraziram jednu aktualnu, zar su zbog ovog naši preci se borili? Tko bi toliko ulagao u održavanje loze da mu loza završi u zombi-modu pred ekranima od najranijih dana? Nisam drugačiji, i zato me taj fenomen ponašanja na Internetu toliko fascinira i frustrira.

Nisam negativan. Internet ima nevjerojatnu količinu prednosti, ali želim da smo svjesni da svaka velika tehnologija značajno utječe na ljudsku psihologiju.

Zadnjih 10 godina proučavam kako se ljudi ponašaju u fizičkim prostorima, zadnjih pet kako se ponašaju na Internetu.

U potrazi za društvenim statusom

Fascinira me arena 2D svijeta u kojem koristimo 200.000 godina stari mozak s ravnica. Prije smo hvatali životinje sada hvatamo lajkove. Prije smo se dosađivali, sada ne možemo bez distrakcija. Ukratko, Internet je jako čudan za mozak, ali naš mozak je jako snalažljiv.

Radeći na velikom broju projekata u tehnološkim hubovima svijeta (San Francisco, London, Hong Kong, Amsterdam) koji su za cilj imali analizirati ljudsko ponašanje i utjecati na isto, od non-profita, umjetnosti do korporacija i startupa, naišao sam na određene obrasce koje sam, da bi sebi pojednostavnio život, pretvorio u teoriju.

Ukratko, dijelim je s vama. I u nedostatku boljeg imena neka se zove Borisov Status-Status Quo model.

Na Internetu, ponašanje je bijeg od dosade i potraga za društvenim statusom. Internet ne daje hranu, ne daje pokrivač. Ali može dati zabavu, osjećaj pripadanja i utažiti znatiželju. Štoviše, može dati i značenje.

Ljudi su kognitivne ljenčine (eng. cognitive misers) koji izbjegavaju biti posramljeni. Ali društveni status na Internetu najčešće proizlazi iz situacija u kojima smo se morali izložiti teškome, nečemu na čemu smo se mogli osramotiti. Snimiti novi tutorial, opasni prank, provokativni mem, nevjerojatnu fotku, ili napisati blog post na škakljivu temu. Društveni status ne proizlazi iz pasivnosti.

Dakle, s jedne strane ne želimo učiniti išta. Komfort zona nam paše. S druge strane, učinili bi sve da budemo primijećeni, pohvaljeni, prihvaćeni. Ukratko, da povećamo si status.

Ako se fokusiramo na nagradu povećanja društvenog statusa, spremni smo se upustiti u neko Internet ponašanje koje obećava povećanje društvenog statusa.

Izbjegavamo što je prijeteće za naš online identitet

Što povećava, odnosno smanjuje vjerojatnost određenog ponašanja?

Trenja (eng. frictions) u stvarnoj ili zamišljenoj interakciji sa internet sadržajem smanjuju vjerojatnost ponašanja, dok pažnje(eng. attentions) koje proizlaze iz njegovog dijeljena povećavaju.

Koje sve prepreke, odnosno trenja imamo koja nas sprječavaju da izvršimo određena ponašanja na Internetu? Fizička, emocionalna, i mentalna.

Fizički, da bi aktivirali neko ponašanje ono mora biti jednostavno, a to znači da se dlan neće oznojiti nad mišem. Dobar primjer je 1-Click Buy na Amazonu.

Emocionalno, sve što je naizgled prijeteće po naš identitet bit ćemo spremni izbjeći. Nećemo na Facebook wallu otkriti da slušamo njanjavu muziku—ili ne daj bože Bibera.

A mentalno sve što je prijeteće po našu inteligenciju tjera nas da kliknemo X na ekranu. Kada nešto ne razumijemo, ili kada je tekst prevelik s premalim fontom mi ga bookmarkamo. New York Times portal je zato razlomio velike tekstove na 7 stranica, od kojih svaka ne predstavlja preveliki izazov.

Svako od navedenih trenja, ima svoje kategorije. Ali o tome više na predavanju.

S druge strane, pažnju također ima tri kategorije, količinu, relevantnost i pozitivnost. Idealna je velika količina pozitivne pažnje od relevantnih drugih, tko god oni nama bili. Zato što se naš društveni status povećava s količinom ljudi koji nas vole, pojačava kada nas vole bitni ili nama bitni ljudi, te kada je usmjerena na neki aspekt našeg seksipila, pameti ili resursa.

Ukratko, ponašanje će se dogoditi ako percipiramo da će količina, relevantnost i pozitivnost društvene pažnje biti veća od fizičkih, emocionalnih i mentalnih napora koje moramo učiniti da dobijemo tu pažnju.

Ponašanje = Pažnja > Trenja

Uspijevaju proizvodi koji nas nagrađuju

Status je nagrada ulaganja svojih resursa u ponašanja koja privlače pozornost.

Proizvodi koji su slučajno ili namjerno to shvatili, imaju veću šansu uspjeha. Dobar primjer je Instagram. U nekoliko klikova dobiješ cool fotografiju, de facto ni kriv ni dužan, Instagram napravi sve za tebe. Budeš faca s dobrim fotkama, odnosno životom. Loš primjer je MySpace ili Flickr nakon što ga je kupio Yahoo! koji je otežao upravljanje sadržajem, a de facto minimizirao ikakav status koji bi mogao proizaći iz tvojih fotografija.

Ali nismo svi mi kreatori Internet sadržaja.

No ista pravila vrijede i za dijeljenje. Ako je i samo dijeljenje nekog sadržaja tako jednostavno, a obećava nekoliko pozitivnih pogleda, ljudi će biti spremni angažirati se u to ponašanje. Zato im olakšajmo. Facebook je to napravio. Like. Najbolji gumb u povijesti interneta.

Ako želite da vaš proizvod na Internetu uspije, da razumijete fizički, emocionalne i mentalne prepreke ljudi imaju da bi dijelili vaš proizvod, odnosno, kako će dijeljenje (eng. sharing) vašeg proizvoda njima donijeti veliku količinu pozitivne pažnje od bitnih ili njima bitnih ljudi.

Ili dođite na Algebrinu konferenciju o digitalnom marketingu.

'Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere'

Konferencija "Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere" prošle je godine bila iznimno dobro posjećena. I ove će se godine, u njezinom drugom izdanju, govoriti o aktualnim trendovima i dobrim strategijama u digitalnom marketingu. Kako digitalni marketing odavno više nije sinonim samo za oglašavanje na društvenim mrežama i tražilicama, tako će i teme na ovogodišnjoj konferenciji ići u smjeru pomaganja tvrtkama da provedu "digitalnu transformaciju" svojeg poslovanja. Socijalna fizika, prepoznavanje govora, podatkovna znanost i mnoge druge aktualne teme dio su sadržaja predstojeće konferencije.

Posjetite i http://www.behavioralboris.com/ .

Boris Šurija je techie psiholog koji istražuje odnos ljudi i tehnologije te ga posebno interesira kako ona utječe na naše živote – i koliko mijenja naše ponašanje. Osnovao je firmu za bihevioralnu analitiku u Londonu pod imenom Behave, pomagao je mnogim svjetskim korporacijama i startupima, a trenutačno je Global Shaper Svjetskog ekonomskog foruma.