Broj stanovnika na europskom se području povećava u milijunima

Slaba zainteresiranost za prokreaciju nije samo karakteristika Hrvatske. U tome samo vrlo dobro slijedimo mnoge druge zemlje, i to baš one iz našeg okruženja juga Europe. Tako je prošle godine u EU-u zabilježen veći broj umrlih nego rođenih, i to točno ovako: 5,3 milijuna umrlih i 5,1 milijun rođenih. A i sve je veći broj samačkih kućanstava bez djece.

Pročitajte i ovo demografska mjera U ovoj hrvatskoj općini obitelji iz Meksika i Čilea kupile su nekretnine za 13 centi: "U Hrvatskoj se bolje živi" zaoštreni odnosi Uoči važnog trenutka za ulazak Crne Gore u Europsku uniju iz Hrvatske im stigao značajan dokument?

Povodom Svjetskog dana stanovništva sumirani su podaci svih država članica Europske unije. Najveću stopu nataliteta imaju Irska i Švedska, a najmanju Bugarska i Hrvatska. Zanimljivo je primijetiti da se natalitet povećava u sjevernim zemljama EU-a, dok u pravilu južnjaci za to manje mare.

Broju malih Europljana sigurno neće pridonijeti način na koji plodna populacija provodi svoje najbolje godine. Naime, više od 50 posto kućanstva u Švedskoj samačka su kućanstva. Hrvatska je tu ipak u društvu ljubitelja obitelji s oko 24 posto kućanstava u kojima živi samo jedna osoba. Međutim, još nije vrijeme za radovanje jer je trend samačkih kućanstava u porastu, što znači da nam je cilj stvaranja potomstva sve niže na ljestvici životnih prioriteta.

Recimo, 2010. godine udio samačkih kućanstva u EU-u bio je 31 posto, a sedam godina kasnije, odnosno 2017. – 34 posto. Ako promotrimo brojeve za Hrvatsku, prema Eurostatu, 2010. godine u našoj je zemlji bilo oko 348 tisuća samačkih kućanstava, dok je 2017. bilo njih 342 tisuće. Naočigled izgleda da broj samačkih kućanstva pada, ali pada i broj obiteljskih. Tako je u Hrvatskoj 2010. bilo oko 1.171.000, a 2017. godine oko 1.129.000 obiteljskih kućanstva, što upućuje na to da je i u Hrvatskoj na snazi europski trend određene naklonjenosti prema samačkom životu.

Pada natalitet, ali raste broj stanovnika

Međutim, natalitet i odgađanje obiteljskog života nisu jedini koji određuju porast broja stanovnika. U obzir treba uzeti i čimbenik migracije zbog kojeg u, za život atraktivnoj, Europi raste broj populacije. Procjenjuje se da je 1. siječnja 2018. na području Europske unije živjelo 512,6 milijuna stanovnika, a godinu dana prije toga, odnosno 1. siječnja 2017. godine 511,5 milijuna. Ukupno se populacija EU-a povećala za 1,1 milijun ljudi. Tako su unatoč negativnom prirodnom porastu broja stanovnika promjene u općem broju stanovnika bile pozitivne zahvaljujući migracijama.

Uzevši sve to u obzir, broj stanovnika rastao je u čak 19 zemalja EU-a. Na tisuću stanovnika najviše je dobila Malta (32,9), zatim Luksemburg (19), Švedska (12,4), Irska (11,2), Cipar (11). Najveći pad broja stanovnika prema natalitetu i migracijama bilježe Litva (13,8), Hrvatska (11,8), Latvija (8,1) i Rumunjska (6,2).

Pozornost na praćenje kretanja broja stanovnika skrenuo je UN 1989. godine, kada je donio odluku kojom se 11. srpnja počeo obilježavati Svjetski dan stanovništva. Odabir datuma bio je znakovit: naime, 11. srpnja 1987. diljem svijeta obilježeno je rođenje petmilijarditog stanovnika Zemlje upravo u Zagrebu. Cilj obilježavanja Dana stanovništva, navodi HZJZ, bilo je promicanje svijesti o različitim egzistencijalnim problemima koji zahvaćaju određene segmente svjetskog stanovništva, a naročito o problematici vezanoj za porast ljudske populacije na Zemlji. Prema posljednjim procjenama, na našem planetu u ovome trenutku živi više od sedam milijardi ljudi, a broj stanovnika Zemlje poraste za dodatnih 100 milijuna svakih četrnaest mjeseci.