Nema željeza, drva, plastike, a ono malo čega ima - cijene lete u nebo. Tvornice mobitela, automobila, kućanskih aparata ne mogu do sirovine, građevina trpi jer nema materijala koji je ionako preskup. I Hrvatska osjeća taj teret - naravno na svojim novčanicima.

Galerija Gradilište - 1 Gradilište - 2 Mirko Habijanec +1 Goran Janičijević

Cijena željeza otišla je u nebo. Građevinari to jako dobro osjete na vlastitoj koži.

"Mi u Hrvatskoj ugradimo godišnje oko 300 - 400 tisuća tona, to nije više od 350 do 400 dolara nego je 800 dolara", kaže Mirko Habijanec predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva.

Vezani članci Ilustracija HUP: Siječanjska inflacija demantirala je priču o poskupljenjima zbog uvođenja eura Ilustracija Inflacija na rekordnoj razini: Pogledajte što je najviše poskupjelo

Računica je vrlo jednostavna - ulazni trošak porastao je 100 posto, a cijena izvođenja radova ostala fiksne. Za građevinare je to pat pozicija, s potencijalno dalekosežnijim posljedicama.

"Pad investicija, strahoviti gubitak radnih mjesta i jedno veliko urušavanje i pad BDP-a", dodao je Habijanec.

Zbog nestašice sirovina u sličnim je problemima i elektronička industrija.

"Poluvodiča, čipova, onda disrupcija opskrbnih lanaca pogotovo kontejnerskog prijevoza. I u pravilu se to sve više očituje da cijene počinju rasti na većini kategorija", kaže Goran Janičijević.

U godinu dana cijene su porasle i do 30 posto. A proizvodi su postali teže dostupni.

"Nestašice su krenule još od proljetnog lockdowna nadalje, zahvatile jako velik broj kategorija, u prvom valu najviše informatičku opremu, laptope, prošle jeseni. Onda su se problemi s dobavljivošću preselili na druge kategorije, od proljeća na mobitele, jeftine televizore, konzole su u stalnoj nestašici", objašnjava Janičijević.

U svijetu je blaga nestašica drva, ali na cijenu, kažu u drvnoj industriji, utječu veliki.

"Posljedica je to pandemije, ali i ekonomskih aktivnosti koje bi bile redovite u ciklusu prije pandemije. Sada možemo pričati koji su razlozi i trebamo se vratiti malo nazad kada je došlo do trgovinskog rata između Kine i SAD-a i svijet se prilagodio globalnom sukobu", kaže Stjepan Vojnić.

Ministar graditeljstva indirektno priznaje da država tu ne može puno.

"Razgovaramo o tome na koji bi se način država mogla uključiti i neke stvari zaustaviti, ali moramo biti svjesni da tada interveniramo u tržište", kaže Darko Horvat.

A igrači na tržištu prepušteni su sami sebi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju