Nema željeza, drva, plastike, a ono malo čega ima - cijene lete u nebo. Tvornice mobitela, automobila, kućanskih aparata ne mogu do sirovine, građevina trpi jer nema materijala koji je ionako preskup. I Hrvatska osjeća taj teret - naravno na svojim novčanicima.

Galerija


Cijena željeza otišla je u nebo. Građevinari to jako dobro osjete na vlastitoj koži.

"Mi u Hrvatskoj ugradimo godišnje oko 300 - 400 tisuća tona, to nije više od 350 do 400 dolara nego je 800 dolara", kaže Mirko Habijanec predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva.

Vezani članci Velike gužve na benzinskim postajama zbog nestašice goriva u Velikoj Britaniji - 8 Panika na Otoku: Presušilo 90 posto benzinskih postaja, Vlada zbog kaosa povukla konkretne poteze Mladen Vedriš Jesu li građani opravdano zabrinuti da će biti još gore? Stručnjak o divljanju cijena i koliko će još rasti? "Potrebna je intervencija države"

Računica je vrlo jednostavna - ulazni trošak porastao je 100 posto, a cijena izvođenja radova ostala fiksne. Za građevinare je to pat pozicija, s potencijalno dalekosežnijim posljedicama.

"Pad investicija, strahoviti gubitak radnih mjesta i jedno veliko urušavanje i pad BDP-a", dodao je Habijanec.

Zbog nestašice sirovina u sličnim je problemima i elektronička industrija.

"Poluvodiča, čipova, onda disrupcija opskrbnih lanaca pogotovo kontejnerskog prijevoza. I u pravilu se to sve više očituje da cijene počinju rasti na većini kategorija", kaže Goran Janičijević.

U godinu dana cijene su porasle i do 30 posto. A proizvodi su postali teže dostupni.

"Nestašice su krenule još od proljetnog lockdowna nadalje, zahvatile jako velik broj kategorija, u prvom valu najviše informatičku opremu, laptope, prošle jeseni. Onda su se problemi s dobavljivošću preselili na druge kategorije, od proljeća na mobitele, jeftine televizore, konzole su u stalnoj nestašici", objašnjava Janičijević.

U svijetu je blaga nestašica drva, ali na cijenu, kažu u drvnoj industriji, utječu veliki.

"Posljedica je to pandemije, ali i ekonomskih aktivnosti koje bi bile redovite u ciklusu prije pandemije. Sada možemo pričati koji su razlozi i trebamo se vratiti malo nazad kada je došlo do trgovinskog rata između Kine i SAD-a i svijet se prilagodio globalnom sukobu", kaže Stjepan Vojnić.

Ministar graditeljstva indirektno priznaje da država tu ne može puno.

"Razgovaramo o tome na koji bi se način država mogla uključiti i neke stvari zaustaviti, ali moramo biti svjesni da tada interveniramo u tržište", kaže Darko Horvat.

A igrači na tržištu prepušteni su sami sebi.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr


 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju