Na prigodnoj svečanosti u Gradskoj čitaonici - Hrvatskom domu Staroga Grada to visoko priznanje Svjetske organizacije za obrazovanje, znanost i kulturu gradonačelnici Staroga Grada Đurđici Plančić uručila je Mechtild Roessler, ravnateljica UNESCO-ova ureda za SAD i Europu. Uručujući Povelju istaknula je kako je Starogradsko polje poznato kao grčki ager, kruna u dragulju svjetske kulturne baštine, izazivši zadovoljstvo što je upravo ta Povelja pripala Hrvatskoj koja je po svojoj baštini odavno prepoznata u UNESCO-u.
Pročitajte i ovo
Ministar kulture Božo Biškupić zahvalio je visokoj predstavnici UNESCO-a te predstavnicima ICOMOS-a, Međunarodnog savjeta za muzeje i galerije koji djeluju pri UNESCO-u. Tim priznanjem, kazao je Biškupić, grad Hvar i Republika Hrvatska dobit će još više na važnosti, ne samo kad je riječ o hrvatskoj i svjetskoj kulturnoj baštini, nego će to pridonijeti i razvitku turizma. Podsjetio je da se starogradski ager, kao i prije više od dva tisućljeća uglavnom i danas nalazi pod kulturom maslina i vinograda, a njegova podjela obilježena je suhozidima, koji su nenadmašna vizualna odrednica i vrhunska višemilenijska baština, koja je na Mediteranu sačuvana na samo još tri mjesta - Metapontu, Hersonesu i Emporionu, ali ne u tako visokoj mjeri kao što je starogradski ager.
Na UNESCO-ovu listu uvršteno i sedam nematerijalnih dobara
Tim upisom Ministarstvo kulture na sebe je primilo i odgovornost za daljnju zaštitu toga vrhunskog dobra koje spada u materijalnu baštinu i koje će znati cijeniti i buduće generacije, istaknuo je Biškupić. Također je podsjetio da je na UNESCO-ovu listu svjetske baštine nedavno uvršteno i sedam nematerijalnih kulturnih dobara, od kojih dva - 'procesija za križem' i 'čipkarstvo iz samosatna hvarskih benediktinki' - također pripadaju lokalitetima otoka Hvara, vrhunskom kulturnom i turističkom odredištu koje će tako još više biti prepoznato u svijetu, odnosno u svjetskom i europskom kulturnom nasljeđu.
Brojni uzvanici koji su danas bili nazočni toj značajnoj svečanosti razgledali su izložbu 'Sedam hrvatskih lokaliteta na listi UNESCO-a' koja je predstavljena u pedesetak država svijeta, te su se imali prigodu upoznati i sa svim vrijednostima Starogrdskog polja čija povijest seže u 6. stoljeće prije Krista.
Hrvatski arheolozi upoznali su visoke goste sa svim slojevima civilizacije, počevši od grčke i rimske, preko Ilira, pa sve do danas. (Hina)
