Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Istraživanje CRO Demoskopa pokazuje dalji trend smanjenja izborne potpore SDP-u, ali ovaj mjesec i HDZ-u, dok HNS, stranka u vladajućoj koaliciji ne bi prešla ni izborni prag. Osim toga, sve je više neodlučnih birača.


Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno zadnjeg dana veljače i prva dva dana ožujka, pokazalo je kako se smanjuje potpora SDP-u i HDZ-u.

Potpora SDP-u u silaznoj krivulji

Karamarko je najnegativniji političar u zemlji, a slijede ga Linić, Sanader, Milanović i Čačić

Na ljestvici stranačkih preferencija SDP je na prvom mjestu, ispred HDZ-a i Hrvatskih laburista. Međutim, najveća stranka vladajuće koalicije početkom ožujka bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 25,2 posto izbora. Unatoč ovom vidljivom padu potpore SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka s još uvijek izraženom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom.

Pala i potpora HDZ-u

Vezani članci Inauguracija Ive Josipovića Nepredviđene situacije ponekad se događaju i na inauguracijama: ''Nije bilo nikakve zle namjere'' Slika nije dostupna Pala potpora Vladi, SDP-u i HDZ-u, raste pesimizam

HDZ, unatoč padu potpore SDP-u i Vladi i padu ocjene za njezin rad, ovaj je mjesec zabilježio pad potpore koja iznosi 18,8 posto (prema 19,1 posto iz veljače).

Izborni prag prelaze Laburisti, ali ne i HDSSB

Uz ove dvije stranke još samo Hrvatski laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini i to s izborom od 9,7 posto. U isto vrijeme parlamentarna stranka HDSSB na četvrtom je mjestu s izborom od 3,1 posto (prije mjesec dana 3,3 posto), što znači da ne bi prešli izborni prag.

HNS nema podršku ni tri posto birača

HNS, stranka u vladajućoj koaliciji, po prvi je put zabilježila izbornu potporu ispod tri posto (ovaj mjesec 2,6 posto prema prošlomjesečnih 3,2 posto). Istu potporu od 2,6 posto ovaj je mjesec zabilježio i HSS. Čak se sedam stranaka, odnosno lista natiskalo između jedan i dva posto. To su Nezavisna lista Ivana Grubišića dva posto; HSLS 1,8 posto; HSP 1,8 posto; HSP dr. A. Starčević 1,6 posto; HSU 1,4 posto; IDS 1,1 posto; BUZ jedan posto.

>> Odlučuju, a nitko im ne vjeruje

Najpozitivniji političar Josipović, najnegativniji Karamarko

Ivo Josipović dominira na ljestvici odabira najpozitivnijeg političara, Lesar je drugi a don Grubišić je s trećeg mjesta postisnuo Milanovića

Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 43,3 posto izbora najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži Dragutin Lesar s izborom od 7,5 posto, a don Ivan Grubišić s 4,7 posto izbora drži treće mjesto. Premijer Zoran Milanović je na četvrtom mjestu s izborom od 3,7 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara nakon prošlomjesečnog zaposjedanja i dalje drži Tomislav Karamarko koji je s ovomjesečnih 27,5 posto izbora povećao svoju prednost u negativnom doživljaju u odnosu na prvog pratitelja. I dok je prošli mjesec razlika prema tada drugom Sanaderu bila manja od jedan postotni poen, ovaj je mjesec Karamarko prilično ostavio prvog pratitelja Slavko Linića koji s izborom od 13,7 posto drži drugo mjesto.

Najnegativnija politička osoba Ivo Sanader

Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe. Ivo Sanader je najnegativniji hrvatski političar za 11,9% hrvatskih građana/ki, a za vrat mu puše aktualni premijer Milanović s izborom od 11,5%, što je ujedno i njegov novi najnegativniji doživljaj.

Događaji mjeseca

U posljednjem istraživanju tri su teme zabilježile češći izbor za događaj mjeseca:

- gospodarska kriza u zemlji (uključujući objavljeni pad BDP-a, stalni rast nezaposlenosti, štrajkovi radnika, pad standarda građana) s izborom od 27,9 posto;
- povlačenje pape Benedikta XVI s izborom od 14,8 posto;
- zbivanja u mljekarskoj industriji nakon otkrića o toksičnosti mlijeka s izborom od 10 posto.

Istraživanje se provodi prva dva radna dana u mjesecu na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.