VIDEO Sve je više onih koji trebaju posebnu skrb, što radi Hrvatska? "Država kao da je posustala"

Broj ljudi koji trebaju palijativnu skrb stalno raste. ''Raste broj bolesnika s malignim oboljenjima, s Alzheimerovom demencijom, kao i broj kronično nezaraznih bolesnika te onih koji dođu u terminalnu fazu, a ubrzano raste i broj izrazito starijih osoba iznad 85. i 95. godine koji zbog staračke krhkosti trebaju palijativnu skrb. Potrebe svih tih bolesnika nisu prepoznate i to je veliki društveni problem“, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) Vlasta Vučevac.

Još uvijek često nailazimo kod opće javnosti da se ne zna što je palijativna skrb, a država kao da je u posustala u njezinom razvoju, upozorila je Blaženka Eror Matić, predsjednica udruge volontera u palijativnoj skrbi La Verna.

Što je palijativna skrb?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira i usmjerena je na održavanje kvalitete života bolesnika do njihove smrti.

Palijativna skrb bavi se neizlječivim bolesnicima i to tako da brine o biološkom, psihološkom, socijalnom i duhovnom stanju bolesnika, a istodobno se vodi briga i za obitelj oboljelog. Palijativna skrb obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze neizlječive bolesti pa sve do žalovanja nakon smrti bolesnika.

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Investicija koja se uvijek isplati: Neki to rade iz gušta, drugi iz potrebe, ali nikada nije prekasno, a jedno je presudno  

Osvješćivanje i senzibilizacija javnosti i donositelja odluka na ovu temu glavni je cilj dokumentarnog filma “Budi uz mene” koji je snimljen u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij pod vodstvom Krijesnice – udruge za pomoć djeci i obiteljima suočenim s malignim bolestima, a redateljica filma je Irena Škorić.

Film nastoji kroz medicinsku, korisničku, njegovateljsku i volontersku prizmu približiti ovu često zanemarenu problematiku široj javnosti, a prikazuje palijativna skrb kroz nekoliko različitih perspektiva onih koji su aktivno uključeni u pružanje skrbi - članova obitelji, volontera, liječnika i medicinskih sestara, udruga, duhovnika...

Velika nepravda

Najvažniji problem u razvoju palijativne skrbi je prespora implementacija u sustav zdravstvene zaštite, kazala je Vučevac za DNEVNIK.hr: ''Imamo svijetle primjere u praksi, kao Istarska županija, Dubrovačka, Vukovarskos-srijemska, Požeška, ali u pola županija nemamo ništa ili smo na početku. Nemamo jednako razvijenu palijativnu skrb u cijeloj Hrvatskoj što je nepravedno prema našim bolesnicima.“

Eror Matić je također za DNEVNIK.hr i ranije upozorila da nedostaje smještajnih kapaciteta za one koji više ne mogu biti kod svoje kuće bilo da žive sami, bilo da im je stanje toliko složeno da obitelj više sama ne može adekvatno zbrinuti bolesnog člana u kući: ''U Hrvatskoj u ovom trenutku imamo samo dva hospicija: u Rijeci i Splitu. Kreveti za palijativne bolesnike se organiziraju u sklopu bolnica što nije adekvatno. Zagovaramo formiranje posebnih palijativnih odjela jer bi u tom slučaju bolesnici mogli dobiti bolju skrb.“

Čeka se i otvorenje već izgrađenog hospicija u Puli, podsjetila je također već ranije Vučevac i naglasila: ''Svaka županija trebala bi imati jedan hospicij. To je zadnja karika u lancu palijativne skrbi. Kada bolesnika više ne možemo zbrinuti u kućnoj palijativnoj skrbi, da ga se smjesti u hospicij, a ne u bolnicu. Upozorila je i da Hrvatska nema dovoljno liječnika i medicinskih sestara, a stručnjaci palijativci nisu prepoznati u društvu i nisu adekvatno financijski plaćeni.

Pročitajte i ovo Pitanje budućnosti Odvikavanje od ekrana: Što Hrvatska može naučiti od Švedske? ''Učenje je socijalni proces"

Ključni elementi 

Da je važno osigurati cjeloviti pristup u pružanju palijativne skrbi, ističu i u Zdravstvenom opservatoriju, kao i uključiti obitelji u pružanje palijativne skrbi, a sustav se ne bi smio oslanjati isključivo na snalažljivost i okolnosti pojedinaca.

U osiguravanju adekvatne podrške značajnu ulogu imaju civilno društvo i volonteri, a zdravstveni opservatorij zalaže se za osnaživanje kapaciteta svih dionika za nošenje s zahtjevnim situacijama i osiguravanje članovima obitelji nužne preduvjete za 24-satnu brigu o palijativnom pacijentu.

Naglašavaju da je potrebno reorganizirati sustav, podići razinu informiranosti građana i značajno povećati dostupnost usluga iz domene palijativne skrbi.

Pravo na dostojanstvenu smrt

Provedba palijativne skrbi donosi mnogo dobra i mijenja odnose u društvu. Pravo na dostojanstvenu smrt bez patnje moraju imati svi, bez obzira na ekonomsko stanje, mjesto skrbi – kod kuće ili u ustanovi, u svakom dijelu Hrvatske.