Svaki četvrti muškarac u Hrvatskoj je neplodan, a djecu ne mogu imati ni brojne žene. Zastrašujuća je to hrvatska realnost kojoj zakoni nikako ne idu na ruku.
Već 6 godina Jasna Marić pokušava zatrudnjeti. Sa svojih tridesetak godina još uvijek ima nade.
- Pokušavali smo, ali nikako nismo uspjeli. Napravili smo pretrage i vidjeli greške. Uputili su nas na kliniku gdje smo probali i nismo uspjeli, rekla je Jasna Marić iz udruge BETA.
Po zakonu starom 30 godina država sufinancira 3 pokušaja tzv. umjetne oplodnje. No statistika je porazna jer u ta tri pokušaja rijetki uspiju.
- Jedan postupak može iznositi između 15 i 20 tisuća kuna što je jako skupo, dodaje Jasna Marić.
Jedan od sretnika kome je uspjelo unutar državnog bonusa je i SDP-ov Saborski zastupnik Igor Dragovan. Zato je i jedan od stranačkih promotora izmjene zakona.
- To dijete koje se rodi je pravo dijete. To nije stvar kako su neki govorili, rekao je Igor Dragovan.
Svojim zakonom SDP želi pomaknuti dobnu granicu s 38 na 43 godine za žene. S tri na 6 udvostručiti pokušaje oplodnje o trošku države. No sporan bi mogao biti dio dozvole oplodnje žena bez partnera. reakcija Crkve već je jedan sličan zakon stopirala.
-Oni imaju pravo na svoje mišljenje, ali država mora voditi brigu o zdravlju svojih građana, rekla je Milanka Opačić.
Zakonom SDP želi i spriječiti malverzacije jajnim stanicama. No neće samo Crkva biti problem.
- S etičkog aspekta nije prihvatljiva zbog toga što mnogi plodovi bivaju uništeni, kaže Marijana Petir.
Slovenija je natalitet podigla umjetnom oplodnjom. Zato danas Hrvatice po djecu idu u Sloveniju i Austriju.
- Smatramo da se djecu ne može posjedovati. Oni nisu stvari i treba ih voljeti, a zato je dobro rješenje posvojenje, dodaje Marijana Petir.
- Ako ne uspijem kroz određeno vrijeme zatrudnjeti svakako ću usvojiti jer mi je to želja, kaže Jasna Marić.
Već najesen Vlada sprema svoj zakon o potpomognutoj oplodnji. On nam je naime jedan od uvjeta Europske unije.
