'Sudbina, Erasmus rang liste ili nešto treće, odveli su me u Španjolsku, točnije - u Pamplonu. Nije ispalo loše, nikako. Pogotovo zato što i ovdje ima pregršt zanimljivih tema za istraživanje, kao što je pitanje baskijskog identiteta i njihove želje za odvajanjem od Španjolske', rekla nam je Ivana koja studira novinarstvo na privatnom fakultetu komunikologije Sveučilišta u Navarri. Ivana je inače studentica Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, a kao najveću prednost razmjene istaknula je to što su studenti na razmjeni bili oslobođeni plaćanja školarina.
>> 'Studentsko prokletstvo' koje ne muči samo studente...
Za razmjenu u inozemstvo odlučio se i Dalibor, student Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. Njegov je izbor bila Njemačka koja je, prema najnovijim statističkim podacima Saveznog zavoda za statistiku, jedna od naprivlačnijih zemalja stranim studentima. 'Odlučio sam se za jednu od EU zemalja zbog Erasmusa, a budući da sam godinu ranije bio na ESB Business school u Reutlingenu na jednom natjecanju i da su dojmovi bili izvrsni, odlučio sam se tamo vratiti na jedan semestar. Činjenica da je ESB najbolji dodiplomski fakultet u Njemačkoj sigurno je tu odluku dodatno olakšala', objasnio je.
Prednosti i nedostaci studiranja u odnosu na Hrvatsku
Kao i sve u životu, tako je i studij u inozemstvu za njih imao određene prednosti ali i nedostatke.'Ovdje je više od 20 posto studenata internacionalno, što pridonosi raznolikosti i kvaliteti nastave. Kolegiji su bolje organizirani nego u Hrvatskoj. Većinu predavanja i seminara slušam u grupama od dvadeset do trideset ljudi maksimalno. Interakcija s profesorima i diskusije su samim time na mnogo boljoj razini. Kampus je velik, prepun zelenih površina, parkova u kojima studenti odmaraju i uče. Jedina stvar koja bi se mogla prigovoriti jest manjak kolegija na engleskom, uzevši u obzir da je 20% studenata iz drugih zemalja. No, s druge strane - dovoljno ih je da studenti popune minimalne semestarske kvote za ECTS-e koji su im potrebni, a slušanje jednog ili dva kolegija na španjolskom je sjajno za učenje jezika', rekla nam je Ivana.
>> 'Studentsko prokletstvo' koje ne muči samo studente...
S druge strane, Daliboru je bilo vrlo teško pronaći nedostatke studiranja u Njemačkoj. 'Teško mi je naći neke nedostatke, možda ta Njemačka ogromna birokracija koja je veća od naše, ali opet spretnija. Nijemci su navikli da im je sve sređeno tako da se nikada nemaju potrebu snalaziti, što mi radimo cijeli život, tako da se u škakljivim situacijama mi bolje snađemo, a oni teže funkcioniraju kada nije sve po formuli. Što se tiče statusa studenata u društvu, njima je dosta lakše budući da su svi fakulteti besplatni. Trošak je 100 eura po semestru i to se odnosi na administrativne troškove. Lakše je dobiti studentski posao koji je dobro plaćen, ali ostale stvari su vrlo slične kao u Hrvatskoj. Mi imamo bolje menze, ali oni imaju puno bolje domove, a u jednom od takvih sam i ja živio. Što se tiče samog fakulteta na kojem sam bio, moja očekivanja su bila ispunjena. Predavaonice su bile vrhunski opremljene,a studenti željni rada, ispričao nam je.
Predavali im vrhunski stručnjaci
Ono što je i Ivanu i Dalibora najviše oduševilo bili su profesori za koje kažu da su dosta drugačiji od onih koji predaju na našim fakultetima. Tako nam je Ivana priznala da predavanja jednog profesora nikad neće zaboraviti. 'Ovdje predaju neki od najcjenjenijih profesora u Španjolskoj, a meni će svakako u sjećanju ostati prof. Gabriel Insausti Herrero-Velarde koji predaje svjetsku književnost na engleskom. Osim što zna nevjerovatno mnogo, tečno govori engleski, španjolski, francuski i talijanski, proputovao je gotovo svaki kutak zemaljske kugle, i uvijek sasluša svoje studente, dopusti da izraze do kraja ideju, iako možda nisu na pravom tragu. Ima smisla za humor, talent za pričanje priča i nikada se naprasito ne razbacuje znanjem na način da likuje i diže samog sebe u nebesa kako to rade mnogi profesori i često bez pokrića.
Zbog takvih ljudi formalno obrazovanje ima smisla', rekla je.
Baš kao i Ivana, Dalibor je imao samo riječi hvale za profesore u Njemačkoj. 'Profesori su tek priča za sebe. Kod njih, odnosno na ESB- u, postoji pravilo da predavač na fakultetu može postati samo osoba koja ima titulu doktora znanosti i tko je radio minimalno 3 godine u struci kao vrhunski stručnjak za svoje područje. Tako da sam bio u situaciji da je jedan od profesora ekonomski savjetnik Angele Merkel' ispričao nam je.
Život u 'šarenoj' zajednici
Kulturološke su razlike mnogo više od razlika u jeziku ili navikama, a provođenje vremena u stranoj državi omogućuje ljudima da uistinu razumiju drugu kulturu. Upravo je razmjena studenata našim sugovornicima omogućila preko svojih kolega upoznaju razne kulture. Ivana je u Španjolskoj upoznala samo nekoliko studenata iz naše regije. Većina onih koje susreće dolaze iz Južne Amerike, SAD-a, Kine i Australije. 'Najveća prednost ovog iskustva su ljudi jer kroz svako novo poznanstvo naučiš nešto', kazala nam je Ivana.
Dalibor je, također, istaknuo da je jako puno naučio o drugim kulturama, ali i da je najviše naučio o svojoj. Naime, u njegovom domu su živjeli studenti iz 30-ak zemlja na koje se jako pazilo. 'Tamo se međunarodne student stvarno pazi i mazi. Imali smo na raspolaganju svatko svog buddyja i uz to cijeli jedan ured na fakultetu. U tom uredu radi 10-ak osoba i posvećen je međunarodnim studentima koji čine oko 25 posto svih studenata tog učilišta', dodao je.
Iako su studirali u različitim zemljama i vrijeme provodili na različitim fakultetima i s različitim ljudima, Ivana i Dalibor su se u jednom složili – studiranje u inozemstvu je za njih jedno veliko iskustvo koje se pamti cijeli život.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
