Hrvatska do 2020. očekuje povećanje zaposlenosti od 3,7 posto u odnosu na 2014. godinu u čemu će glavnu ulogu odigrati 12 od 83 promatranih djelatnosti, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP) u Zagrebu.
Ti su podaci dio rezultata Studije o projekcijama budućih potreba tržišta rada koju su predstavile Marina Tkalec i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, a koju je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) ugovorio s Ekonomskim institutom na inicijativu NVRLJP-a.
Predsjednica NVRLJP-a Ružica Beljo Lučić kazala je da je studija izrađena u sklopu provedbe Hrvatskog klasifikacijskog okvira sredstvima Europskoga socijalnog fonda, te da je za razvoj društva ključno definirati potrebe za ljudskim potencijalima.
U prvoj takvoj projekciji napravljenoj za Hrvatsku prema pravilima struke, ističe se da među 12 spomenutih djelatnosti najveći doprinos rastu ukupne zaposlenosti mogu dati pravne i računovodstvene djelatnosti, djelatnosti pripreme i usluživanja pića te djelatnosti zdravstvene zaštite.
Najveća stopa rasta u turizmu
Gledano po sektorima najveće stope rasta zaposlenosti do 2020. očekuje se u turizmu i ugostiteljstvu - 9,8 posto, u osobnim i drugim uslugama - 9,5 posto, zatim umjetnosti - 7,6 posto, filozofiji, teologiji - 7,5 posto, te informacijama i komunikacijama - 7,1 posto.
Međutim, po doprinosima rastu ukupnog broja zaposlenih za 0,9 posto na prvom je mjestu sektor ekonomije i trgovine, koji s stopom rasta od 4,2 posto nije među najbrže rastućim sektorima, ali ima najveće broj zaposlenih, istaknule su istraživačice Tkalec i Vizek i kazale da ga u tom poglede slijede sektori turizma i ugostiteljstva, te osobnih i drugih usluga.
One su upozorile da je metodologija vrlo složena i nikada ne može obuhvatiti sve društvene utjecaje na to područje, što je vidljivo i na lošijim prognozama od onoga što se događa u gospodarstvu zadnjih mjeseci jer je istraživanje modelirana prije nego je bilo poznato da je Hrvatska izašla iz recesije, ali su dodale da je potrebno raditi nova istraživanja koja bi uzimala u obzir ta iskustva.
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećko Tomas izrazio je uvjerenje da će rezultati istraživanja poslužiti kao inspiracija za oblikovanje javnih politika koje će pomoći razvoju hrvatskog gospodarstva i zadržavanja mladih u Hrvatskoj.
Pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava Mario Bebić kazao je da je nedostatak obrazovanja i vještina najveći nedostatak tržišta rada u Hrvatskoj, zbog čega dolazi do teško shvatljivih pojava.
Primjerice, kazao je Bebić, u Hrvatskoj imamo 270 tisuća prijavljenih nezaposlenih, a trenutno postoji akutna potreba za 10-15 tisuća radnih mjesta, uglavnom u turizmu, koja se ne može riješiti. To se obično „krpilo“ radnom snagom iz Slavonije, koja je sada „pobjegla u inozemstvo“, kazao je.
Boris Jokić je pozdravio istraživanja i kazao da će kurikularna reforma omogućiti rješavanje tih problema, a predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Gordana Rusak najavila organiziranje tematske sjednice toga odbora o tim pitanjima. (Hina)
