U Hrvatskoj se najviše štedi u Istarskoj županiji, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj. Hrvati najviše vole štednju u bankama i sve više brinu o sigurnosti mirovina.

Galerija


No prosječna financijska pismenost naših građana iznosi tek 11 od mogućih 20 bodova. Podaci su to Hrvatske gospodarske komore povodom Svjetskog dana štednje. Prosječni stanovnik Hrvatske krajem prošle godine imao je oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama.

Vezani članci Milan Bandić Bandić obustavio proračun za 2020.: Nema zapošljavanja, javnih nabava, a ići će se i na rezanje plaća Kune, ilustracija (Foto: Pixsell,Igor Kralj) Štednja u Hrvatskoj veća od 205 milijardi kuna: Tim novcem mogu se vratiti tri četvrtine ukupnog javnog duga

Gdje ima posla, tamo se štedi i suprotno. Najviša štednja je u Istarskoj, a najmanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji. "Prosječna plaća u Vukovaru je 3991 kunu, to je na rangu prosjeka županije. Međutim, to su plaće koje su 25 posto manje od prosječne plaće u RH, a od Istarske županije su vjerujem još veće razlike", kazala je Marijana Grubišić iz Odjela za gospodarstvo Grada Vukovara.

"Stavljam cilu plaću sa strane, a tip što dobijem - to potrošim na što mi treba. Pokušavam svake godine uštediti koliko god mogu i onda kad skupim ću napraviti nešto što sam zamislila", kazala je Natali, sezonska radnica u Dubrovniku.

Štednja raste, krediti padaju

Klasični oročeni depoziti - štednja u bankama su najbroniji. Optimističan je podatak kako štednja raste, a krediti padaju. "Ovo ljeto su depoziti građana u bankama premašili brojku od 200 milijardi kuna i nastavljaju stabilno rasti. 80 milijardi kuna - to je razlika između onoga što građani drže u bankama i onoga što su posudili od banaka", kazao je Vedran Šošić, glavni ekonomist u HNB-u.

Građani sve više vode računa i o sigurnosti svojih mirovina, sve više sredstava usmjeravaju u osiguravanje treće životne dobi. "Štedio sam u banci dok nisam vidio da je kamata preniska i onda sam to preselio u fondove", kazao je Vedran iz Dubrovnika.

Mladi nisu dovoljno financijski pismeni i nisu toliko skloni štednji. "Mogu si odvojiti tipa, ne znam, 200 do 300 kuna sa strane. Šest mjeseci štednje i koliko se skupi, skupi", kazala je Vedrana iz Zagreba. Financijska pismenost Hrvata iznosi tek 11,7 bodova od mogućih 20. A štednja ne samo da je bitna za pojedinca, već i cijeli gospodarski sustav.

Dvije trećine Hrvata štedi

O štednji je u Dnevniku Nove TV govorila docentica Dajana Barbić, stručnjakinja za osobne financije.

Kakve su navike Hrvata kada je štednja u pitanju - jesmo li "šparni", znamo li s novcem?

Prema zadnjem istraživanju Hrvatske gospodarske komore možemo reći da Hrvati štede, prosječna štednja po Hrvatu iznosi oko 46.000 kuna. Jedno drugo istraživanje koje je radio HNB, vezano za financijsku pismenost, pokazalo je da otprilike 68 posto građana u Hrvatskoj štedi.

Ako to stavimo u kontekst povećanja iznosa štednje za otprilike milijardu kuna u odnosu na prethodnu godinu, možemo zaključiti da Hrvati štede. Ipak, ako se vratimo na ovih 68 posto, onda nam ostaje 32 posto građana koji ne uspijevaju ostvariti fond štednje bilo za 'crne dane', bilo općenito. Iz toga možemo zaključiti da postoje građani koji jedva spajaju kraj s krajem, odnosno imaju, ili nisku razinu financijske pismenosti ili neki drugi problem.

Kako dobro voditi osobne financije?

Dobro voditi osobne financije znači biti odgovoran potrošač. Odgovoran potrošač ili odgovorna potrošnja je svojevrstan produkt financijske pismenosti. Moramo biti svjesni mogućnosti u kojima živimo, živjeti u skladu s njima, informirati se vezano za financijske proizvode i usluge koje koristimo, biti svjestan rizika koji su vezani uz te financijske proizvode i usluge i naučiti način na koji se možemo štititi od istih.

Što definira naše ponašanje kada je novac u pitanju - stoji i ona kako je lako štedjeti ako imaš?

Stoji da je lakše štedjeti ako imamo jer više novca daje više mogućnosti za štednju. Međutim, ukoliko dobro ne raspolažemo svojim novcem, više novca ne mora značiti veću štednju, može značiti samo više troškova. Veći iznos troškova.

Što govori rasprostanjenost štednje i podjela po županijama?

Rasprostranjenost štednje možemo primijetiti ako analiziramo po regijama. Vidjet ćemo da u kontinentalnoj Hrvatskoj imamo nešto povoljniju situaciju nego u jadranskoj Hrvatskoj. Kontinentalna Hrvatska ima otprilike 35 posto veću razinu depozita u apsolutnom iznosu nego što je to u jadranskoj Hrvatskoj.

Ako pogledamo po županijama, onda dubrovačka regija odnosno Istarska županija prednjače. Tamo je između 65 do 70 tisuća kuna depozita po glavi stanovnika dok u Vukovarsko-srijemskoj je najlošija situacija s 19 tisuća kuna depozita po glavi stanovnika.

Razlike su uzrokovane različitim prilikama koje pojedinci imaju na tržištu, i u vidu zapošljavanja, i u vidu financijskog opismenjavanja i slično.

Je li u Hrvatskoj na djelu destimulacija štednje - kamate i slični "alati"?

Moram priznati da je trenutno situacija odnosno uvjeti koji se nude na tržištu možda nisu najprivlačniji međutim svi podaci ukazuju pa tako i podaci za prethodnih pet godina, da se štednja povećala i da Hrvati štede i uspijevaju štedjeti. Zasigurno da bi trebalo raditi na poboljšanju tih uvjeta, prije svega tu je problem niske kamatne stope na oročenu štednju koja je uzrokovala i promjene u strukturi depozita. Građani tako danas puno manje ulažu u oročene depozite i na štedne račune, a puno više novca stavljaju u vidu depozitnog novca na transakcijske račune.

U čemu je najpametnije štedjeti - nacionalna valuta, švicarac, zlato?

Teško je odgovoriti na to pitanje jer to ovisi o samom pojedincu, njegovoj dobi, prilikama, o tome kakva je vrsta ulagača: je li riječ o konzervativnom, umjerenom ili agresivnom ulagaču. S obzirom na to možemo reći da postoje različite preferencije vezano za prinos i preferencije vezane za rizik tako da ne možemo odabrati najbolji način štednje. Mogu samo reći da Hrvati definitivno preferiraju oročenu štednju, odnosno štednju u vidu kreditnih institucija. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr